Dijalog i saradnja
25

Može li beogradska košava rashladiti užarene teme i usijane glave BiH i Srbije

Piše: I. Č.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Članovi Predsjedništva BiH danas će biti ceremonijalno dočekani pred Palatom Srbije, nakon čega će pored protokolarnih tema, među kojima je najvažnija granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, "na sto staviti" potrošene teme o potrebi snažnijeg dijaloga i snažnije međusobne saradnje.

Sastanku u Beogradu će prisustvovati i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak koji se za Klix.ba javio iz Brisela, kazavši da je najmanje što očekuje od besjede umjereno pozitivan efekt.

"U svakom slučaju očekujem umjereno pozitivan efekt koji bi se odnosio uglavnom na poruke snažnijeg dijaloga i snažnije međusobne saradnje u narednom periodu, kao i određene poruke o infrastrukturnom povezivanju Bosne i Hercegovine i Srbije", rekao je Crnadak.

Pitanje razgraničenja

Manje su šanse, međutim, smatra ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, da posjeta bude izuzetno uspješna i da se dođe do konkretnih rješenja - poput pitanja razgraničenja između Bosne i Hercegovine i Srbije.

"Razgraničenje je jedna od stvari koja će biti na stolu. Bilo bi dobro kada bi se postigao dogovor o tome. Bila bi to jedna snažna poruka budućeg prijateljstva i olakšanja u odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i između bošnjačkog i srpskog naroda", ističe ministar Crnadak za Klix.ba.

Prema informacijama koje imamo, na sastanku u Beogradu neće doći do usaglašavanja u vezi s granicama između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Član Komisije za granice BiH Željko Obradović kaže za Klix.ba da su predstavnici Bosne i Hercegovine i Srbije još u julu 2002. godine prihvatili izvještaj zajedničke stručne grupe za identifikaciju granične linije između dviju država i time potvrdili svoju saglasnost i parafirali ugovor o granici.

"Kolege iz Srbije su, međutim, odbile potpisati karte 1:25000 s ucrtanom identificiranom granicom iz razloga što su tražili da se izvrši korekcija granične linije na četiri lokacije. To su područja hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, područje prolaska pruge Beograd-Bar i područje općine Rudo", objašnjava Obradović.

U tom pogledu Obradović objašnjava da se ne može govoriti o spornosti granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, jer je to već usaglašeno, već da se samo može govoriti o zahtjevima predstavnika Republike Srbije za korekciju granične linije na spomenutim lokalitetima koji su na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Jedinstven stav

Željko Obradović objašnjava da je osnovica razgovora bh. strane o granicama za sada Zaključak Vijeća ministara iz 2004. godine, koji je dao instrukcije državnoj komisiji za granice.

"Tu je navedeno da granicu treba prvo potpisati i ratificirati, a tek potom prići mogućim korekcijama granične linije. Predstavnici državne komisije su poslali Vijeću ministara BiH usaglašenu informaciju o razgraničenju s Republikom Srbijom, što je dokaz našeg jedinstvenog stava o tom pitanju", ističe Obradović.

Istakao je da predstavnici BiH nemaju zahtjeva za korekciju granične linije, a da je spomenuti Zaključak Vijeća ministara za sada okvir predstavnika Bosne i Hercegovine za razgovore.

"Naravno, ukoliko dođe do određenih novih političkih dogovora isti će biti uzeti u obzir", kazao je Obradović za Klix.ba, dodavši da predstavici Komisije za granice BiH neće prisustvovati sastanku u Beogradu.

Istakao je da se nada da će doći do usaglašavanja u vezi s razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, na zadovoljstvo, prije svega, stanovništva u pograničnom prostoru.