BiH
26

Mostar: Deklaracijom protiv izgradnje hidroelektrana na zaštićenim područjima

Piše: D. M.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Večeras je u Mostaru, u prostorijama Nansen Dialogue Centra, predstavljena "Deklaracija o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve". Prema riječima jednog od organizatora javnog predstavljanja, Adnana Đulimana (NVO "Novi Val") inicijativa za pokretanjem deklaracije leži u entuzijazmu i aktivizmu prijatelja prirode, stručnog kadra kao i respektabilnog broja nevladinih organizacija čije aktivnosti su u djelokrugu ekologije i zaštite životne okoline.

Đuliman se osvrnuo i na cilj same deklaracije kazavši da se ovom deklaracijom žele zaštititi rijeke Bune, Bunice i Neretve i ista se temelji na četiri bitne tačke, među kojima se ističe zahtjev za poništenjem odluke o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana Buna 1 i Buna 2.

Tekst deklaracije u ovom trenutku potpisuje 19 različitih organizacija s područja Bosne i Hercegovine, rečeno je na večerašnjem događaju kojem su prisustvovali kako građani tako i predstavnici javnosti i građanskih inicijativa. Predstavljanje deklaracije je poslužilo kako bi se artikulirali zahtjevi predstavnika civilnog društva iz BiH te HNK-a koji zahtijevaju od odgovornih institucija obustavu aktivnosti koje degradiraju prirodu i živote lokalnog stanovništva na slivnom području rijeke Neretve.

Podsjetimo, 2014. godine Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela odluku je o davanju koncesija za korištenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije izgradnjom objekta mini HE.

Iz udruženja poručuju kako nisu apriori protiv bilo kakve gradnje, no gradnja na zaštićenim područjima može dovesti do nepovratnog uništenja prirodnih bogatstava. Rijad Durkić, koji se javnosti obratio u ime koordinacije udruženja koja se bore za zaštitu rijeka Bune, Bunice i Neretve navodi da se ovom deklaracijom želi spriječiti uništavanje najveće prirodnog bogatstva koje Bosna i Hercegovina ima.

Nadalje, ukazano je na mogućnost realizacije suprotnih efekata od onih koji su najavljivani gradnjom mini HE. Predstavnici udruženja se referiraju na izrađenu studiju, koja ukazuje na negativni utjecaj na floru i faunu, potvrđuje ne postojanje mogućnosti u kontekstu velikog broja novih radnih mjesta te argumentirano analizira nepostojanje primarne ekonomske koristi gradnjom takvih objekata.

"Studiju (o utjecaju HE na okoliš) je izradio stručni tim ljudi, koja je puno tačnija i izvornija od one koju je prvobitno izradio Građevinski fakultet u Mostaru", dodaje Durkić.

Osim negativnog utjecaja na prirodna okruženja, s večerašnjeg skupa je poručeno kako su rijeke naše najveće prirodno bogatstvo i turistički potencijal, te je u tom kontekstu nužno odgovorno planiranje i odgovorno rukovođenje prirodnim resursima Bosne i Hercegovine. Ukazano je na nužnost povratka lokaliteta Bunskog kanala u status spomenika prirode (po ranijoj odluci), lokalitet staviti pod institucionalnu zaštitu te povratiti ovom prostoru sportske aktivnosti poput kajakaštva, raftinga, sportskog ribolova što bi uveliko omogućilo potpuni razvoj turističkih kapaciteta.

"Deklaracija se može pronaći na Facebook profilu 'Stop izgradnji mini HE na Buni', a njeno potpisivanje se može poslati na službenu mail adresu [email protected]", rečeno je na kraju predstavljanja.

Također, najavljeno je u idućih sedam dana i potpisivanje peticije kojom bi lokalno stanovništvo Bune dalo podršku zahtjevima za koje se tekst deklaracije zalaže.