Jedan od takvih objekata pod zaštitom države je i Uzeirbegov konak, smješten uz rijeku Bosnu. Sagrađen je u starobosanskom stilu 19. stoljeća negdje oko 1875. godine. Za njega je vezana priča da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera pripremljenih za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša. Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salihbeg Uzeirbegović.
Pomoćnik načelnika općine Maglaj Jasmin Devedžić istakao je da je plavni val rijeke Bosne u ovaj konak donio vodu visine više od dva metra, nanijevši veliku štetu enterijeru posebno kada je riječ o stolariji, podovima i ulaznim vratima koja su izuzetno velike vrijednosti.
"Nakon što se voda povukla angažovali smo veliki broj volontera da pomognu u čišćenju svog tog mulja i blata koji su ostali u objektu konaka. Mnogo dana i radnih sati smo proveli u toj akciji, a objekt je sada u velikoj mjeri očišćen i suši se, ali veliki dio unutrašnjosti je potrebno rekonstruisati", kazao je on.
U poplavama je također dosta oštećena i Pravoslavna crkva koja se nalazi jedan kilometar od rijeke Bosne, ali je voda i u ovaj objekat ušla u visini većoj od jednog metra. Na njegovom čišćenju su također angažirani volonteri, a u toj akciji je pomogao i lokalni jerej koji je pozvao stanovništvo da pomognu u čišćenju.
"Crkva je sada očišćena, a uz nju se nalazi i jedna kuća koju koristi jerej, i također je bila potopljena i ima velika oštećenja. Završena je ta prva sanacija, odnosno čišćenje i dezinfekcija, ali su štete na oba objekta velike", istaknuo je on.
Devedžić naglašava da je pored pomenutih, u poplavama uništeno ili oštećeno i niz drugih objekata koji nisu na Listi nacionalnih spomenika BiH, ali su od izuzetnog historijskog i kulturnog značaja za ovo područje.
Primjer za to je Dalibegov han koji ima veliku historijsku vrijednost. Izgrađen je u drugoj polovici 19. stoljeća i jedini je objekt arhitekture iz toga vremena na lijevoj obali Bosne.
Devedžić naglašava da je ovaj objekt prije poplava rekonstruiran sredstvima EU u iznosu od 300.000 eura. Bio je pripremljen za otvaranje, ali ga je poplava ponovo uništila.
"Ovaj han je spomenik koji je izvorno rekonstruisan. Zamišljeno je da tu bude restoran s apartmanima, uz suvenirnicu, međutim nismo uspjeli stići da ga zvanično otvorimo", istaknuo je on.
Također, jedan od spomenika u Maglaju koji je u potpunosti uništen je spomenik palim austrougarskim vojnicima iz 1878. godine. Austrougarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta VII husarska regimenta upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivši 46 vojnika. O tom događaju svjedoči i spomenik koji su Austrijanci podigli na obali rijeke Bosne.
"Taj smo spomenik samo obilježili žutim trakama pošto nemamo sredstva da ga rekonstruišemo. Prije poplava smo imali restauratora i obezbijeđena sredstva za njegovu rekonstrukciju, ali on je potpuno uništen jer se nalazi uz rijeku Bosnu", navodi Devedžić.
Veliku štetu od poplava pretrpili su i spomenici u okviru gradskog groblja, s obzirom da je i samo groblje totalno uništeno.
"Kolika je silina vode bila svjedoči podatak da smo nadgrobne ploče s natpisima nalazili po dva kilometra dalje na drugoj strani grada Maglaja", zaključuje Devedžić.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
