Razlog je smanjenje mjesečnih tranši iz Fonda zdravstva RS-a.
U takvim uslovima, domovi zdravlja i bolnice, posebno u nekim manjim općinama "grcaju“ u dugovima, nisu u stanju da izmire obaveze prema dobavljačima, mjesecima kasne sa uplatom doprinosa, ali i plaćama radnika.
Pojedine zdravstvene ustanove podigle su i kredite kako bi izmirili dugove dobavljačima, ali i isplatile zarade.
Ministar zdravlja RS-a Ranko Škrbić potvrdio je za banjalučku Alternativnu televiziju da je plan njegovog resora i bio da se ide u zaduženje kako bi se isplatile obaveze, te da se napravi „mudar i racionalan“ pristup u ukupnoj politici poslovanja zdravstvenih ustanova.
Bolnice i domovi zdravlja morali su Ministarstvu do 15.februara dostaviti mjere štednje, a Škrbić je u podužem spisku zatražio hitnu reviziju broja zaposlenih, sistematizaciju radnih mjesta, smanjenje troškova putovanja i reprezentacije te da se ne vrše nova zapošljavanja.
Direktor banjalučkog Univerzitetsko-kliničkog centra Brane Topić najavljuje da će oni „štedjeti na lijekovima“, ali ne na uštrb pacijenta.
On kaže da će kad “postoji nekoliko vrsta lijekova sa istim dejstvom, sastavom i načinom djelovanja, zahtijevati da ljekari propisuju jeftiniji lijek“.
Topić kaže da će štedjeti i na „nekim potrošnim materijalama“, te u „sferi nekontrolisanih trošenja higijenskih sredstava“.
Iz sindikata su poručili da se plaće radnika u zdravstvu zbog ovih ušteda ne mogu smanjivati.