Ministar vanjskih poslova Švicarske Ignazio Cassis za Klix.ba: Za BiH su važni dijalog i kompromis; OSCE je nezamjenjiv

Švicarska je preuzela predsjedavanje OSCE-om u izuzetno izazovnom trenutku za svijet, ali i samu organizaciju. Uoči predsjedavanja, predstavljeno je pet prioriteta Švicarske za vrijeme mandata, a visoko na ovoj listi nalaze se Helsinški principi, multilateralizam, ali i ono najvažnije - sposobnost OSCE-a da djeluje.

Na početku razgovora za Klix.ba, Cassis je govorio o tome da li smatra da je atmosfera u svijetu i politici takva da je realno očekivati potpuno razumijevanje švicarskog načina djelovanja unutar OSCE-a za ovu godinu te koliko će biti izazovno sprovesti sve što je zacrtano.

"Švicarska predsjedava OSCE-om u teškim vremenima za organizaciju. Geopolitičke tenzije i rat Rusije protiv Ukrajine suzili su manevarski prostor organizacije. Međutim, čvrsto sam uvjeren da trenutna kriza mora ojačati OSCE, a ne marginalizirati ga. Države učesnice također imaju jasnu odgovornost - moramo biti sposobni da ostvarimo rezultate, koristeći sve instrumente OSCE-a", pojasnio je na početku razgovora.

Jedan od problema s kojima se OSCE suočava već godinama jeste nedostatak budžeta, blokade unutar organizacije i neslaganja oko drugih polja djelovanja.

Prvenstveno se ta neslaganja tiču odnosa velikih zemalja kao što su Rusija i Sjedinjene Američke Države gdje svaka zemlja ima određene zamjerke na rad OSCE-a. Dok iz Moskve dolaze signali o tome kako je OSCE sve manje nepristrasan, iz Washingtona se sve češće govori o smanjenju izdvajanja za rad OSCE-a.

U svemu tome nameće se pitanje da li Švicarska kao predsjedavajuća OSCE-a ima plan za preovladavanje ovih izazova te u kojem bi smjeru mogle ići potencijalne dublje reforme unutar organizacije.

"OSCE se mora reformirati kako bi ostao relevantan i sposoban za djelovanje - ovo je ključni prioritet našeg predsjedavanja. Poduzimamo pragmatičan, postepeni pristup - korak po korak, blisko sarađujući s generalnim sekretarom Feridunom Sinirlioğluom. Naš neposredni cilj je osigurati budžet, jer bi postizanje dogovora o budžetu pokazalo da je konsenzus još uvijek moguć. To je naš glavni kratkoročni prioritet i temelj za sve dublje reforme koje će uslijediti", poručuje Cassis.

OSCE, kao i druge međunarodne organizacije i institucije, spada među nositelje onoga što se zove globalna sigurnosna arhitektura svijeta. Međutim, na primjeru OSCE-a pa i UN-a, vidimo kako se njihovo djelovanje danas sve otvorenije ponižava, nipodaštava te da se sve češće umjesto o reformama govori o potpunoj zamjeni organizacija uz baziranje na nekim drugim principima.

U razgovoru za Klix.ba, Cassis je odgovorio i da li smatra da je svijet ušao u opasnu eru gdje jezik sile, moći i utjecaja ruši sve do sada uspostavljeno i vidi li zaista snagu multilateralizma i međunarodnih organizacija da se svemu tome odupru na pravi način te postoji li dovoljno iskrene podrške za to.

"Upravo zbog današnjih tenzija i povratka politike moći, OSCE po mom mišljenju ostaje nezamjenjiv. To je jedini inkluzivni forum gdje svih 57 država učesnica nastavlja sjediti za istim stolom - čak i u ratnim vremenima. I želim da ovo bude više od dva paralelna monologa; to mora biti istinski dijalog. Rođen iz Hladnog rata, OSCE je osmišljen kao forum za dijalog među suprotstavljenim stranama, a ne kao klub istomišljenika. Njegova svrha je da održi komunikacijske kanale otvorenima u situacijama kada nedostaje povjerenja. Da bi ostala efikasna, organizacija se mora fokusirati na svoje ključne zadatke i ojačati svoju sposobnost djelovanja. Sačuvati OSCE-a znači učiniti ga operativnijim", mišljenja je.

U sklopu svojih aktivnosti kao predsjedavajući OSCE-a, Cassis je nedavno boravio i u posjeti Moskvi te Kijevu gdje je razgovarao s ruskim, odnosno ukrajinskim zvaničnicima o ulozi OSCE-a u budućim mirovnim pregovorima.

Nakon četiri godine sukoba, geopolitičkih promjena koje su utjecale i na sami tok razgovora pa i otvorenog negodovanja Moskve na rad OSCE-a, govorio je o tome gdje vidi ulogu OSCE-a kada je riječ o rješavanju ovog sukoba koji brine cijeli svijet.

"Kao organizacija posvećena miru i sigurnosti u Evropi, OSCE mora biti spreman da odigra ulogu u postizanju - i prije svega u provedbi i upravljanju prekidom vatre ili mirovnim planom u Ukrajini. Ranije ovog mjeseca, generalni sekretar OSCE-a i ja posjetili smo Kijev i Moskvu ne samo da bismo održali otvorenima kanale dijaloga, već i da bismo predstavili konkretne prijedloge o tome kako OSCE može doprinijeti nakon postizanja pregovaračkog rješenja. U ovoj fazi, najrelevantniji put su pregovarački napori koje predvode Sjedinjene Američke Države. Moramo im dati stvarnu priliku - i biti spremni da odmah djelujemo ako se postigne napredak. Nakon četiri godine rata, svaki iskorak bi bio vrlo dobrodošla vijest", ističe Cassis u razgovoru.

Osvrnuvši se na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i posjetu te razgovore s brojnim zvaničnicima, Cassis je odgovorio i da li primjećuje da se aktuelne globalne političke promjene i rastuće geopolitičke tenzije prelijevaju na djelovanje domaćih političkih i drugih relevantnih aktera u BiH, u smislu usporavanja ili direktnog ugrožavanja konkretnih reformskih procesa.

"Danas sam imao priliku da iz prve ruke steknem uvid u rad Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, naše najveće terenske operacije nakon Kosova. Misija ima izuzetno značajnu političku ulogu podržavajući izbore, ljudska prava i vladavinu prava, dok istovremeno pomaže institucijama u jačaju stabilnost na terenu. Terenske operacije OSCE-a spadaju među naše najefikasnije alate za prevenciju: omogućavaju pravovremeno rano otkrivanje tenzija i pomažu u smanjenju rizika od eskalacije na Zapadnom Balkanu. Istovremeno, promatranje izbora od strane ODIHR-a i dalje je od suštinskog značaja za očuvanje demokratskih standarda i izgradnju povjerenja javnosti", ističe.

Na kraju intervjua švicarski diplomata i predsjedavajući OSCE-a, govoreći o BiH, istaknuo je, iz švicarske perspektive, koji su najvažniji elementi za očuvanje stabilnosti i demokratske otpornosti u Bosni i Hercegovini u narednim godinama.

"Iskustvo Švicarske pokazuje da decentralizacija najbolje funkcionira kada je podržava centralna vlada koja je efikasna, ali kredibilna. Lokalna autonomija i nacionalna koordinacija mogu ići ruku pod ruku, ali temelj svega je povjerenje. Trenutni institucionalni okvir Bosne i Hercegovine rezultat je posredovanja u ratnom periodu pa napredak zahtijeva strpljenje: korak po korak, s realnim ambicijama i konsolidacijom svakog postignuća. Stabilnost će zavisiti od jačanja vladavine prava, osiguravanja efikasnog funkcioniranja institucija i njegovanja kulture dijaloga i kompromisa. Samoj Švicarskoj su trebali vijekovi da izgradi svoju stabilnost - i čak i danas radimo na tome iz sedmice u sedmicu unutar Vlade. U konačnici, reforme moraju biti u rukama domaćih aktera, uz podršku međunarodnih partnera gdje je to potrebno", zaključio je u intervjuu za Klix.ba švicarski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući OSCE-a Ignazio Cassis.