Ministar vanjskih poslova Estonije Urmas Reinsalu: Snažno podržavamo članstvo BiH u EU

"Estonija ostaje snažan zagovarač politike proširenja zasnovane na fundamentalnim vrijednostima, ali i na principima uvjetovanosti i vlastitim zaslugama. Ovakva politika je već odigrala pozitivnu transformirajuću ulogu u zemljama koje su bile u procesu priključenja, kao što je bio slučaj i s Estonijom.
Uz to ona promoviše srž vrijednosti EU i njome se zapravo investira u mir i sigurnost Evrope kao cjeline. Osim toga, EU perspektiva ima tendenciju da smanji destabilizirajući utjecaj trećih aktera koji bi mogao pomaknuti fokus s važnih reformi", kazao je šef diplomatije Estonije za naš portal.

Kaže da su to ključni razlozi zbog kojih Estonija ove godine podržava otvaranje pregovora o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

"Kao što je izraženo u zajedničkom saopštenju 13 zemalja članica EU, uključujući Estoniju, obje zemlje su uložile napore da ispune uslove postavljene za njih u junu 2018. godine, a ako te zemlje ovo zaista i urade, trebalo bi im omogućiti da krenu naprijed u tom procesu. Pored toga, ne možemo da previdimo značaj historijskog Prespanskog sporazuma i odlučnost Republike Sjeverne Makedonije da poduzme sljedeći korak u procesu euroatlantskih integracija", rekao je Reinsalu.

Ali šta je sa BiH? Politički lideri nisu uradili ono što se od njih traži. Nije formirana ni državna vlast zbog čega nemamo ni kandidatski status.

Pozdravljamo činjenicu da je Bosna i Hercegovina dostavila odgovore na opsežan Upitnik Evropske komisije, što je omogućilo komisiji da ocijeni stanje u Bosni i Hercegovini u odnosu na sve standarde koji se primjenjuju na države članice EU i da izda mišljenje.

Nadamo se da će Bosna i Hercegovina nastaviti formiranje vlasti na svim nivoima kako bi se usredotočila na program reformi. Komisija je objavila objektivan analitički izvještaj o trenutnoj situaciji u zemlji i nadamo se da će Bosna i Hercegovina uzeti u obzir ovu mapu puta. Ovo će biti smjernica za procjenu napretka u paketu proširenja za sljedeću godinu.

Kako biste opisali odnose između Estonije i BiH?

Iako bilateralni odnosi između Bosne i Hercegovine i Estonije nisu bili česti zbog naše geografske udaljenosti, oni su uvijek bili dobri. Estonija i dalje podupire evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine na osnovu vlastitih zasluga zemlje.

Upravo je u Talinu BiH pozvana u MAP, akcioni plan za članstvo u NATO. Devet godina kasnije doživljavamo opstrukcije na tom putu. Političari iz RS gledaju šta Srbija radi i ne pristaju na NATO tako da nismo kao država poslali ni ANP. Kako gledate na to, odnosno na važnost članstva u NATO-u kroz iskustvo Estonije?

U decembru 2018. godine ministri vanjskih poslova NATO-a otvorili su put Bosni i Hercegovini da podnese ANP ako i kada Vlada Bosne i Hercegovine bude spremna na to. ANP ne znači nužno da će zemlja postati članica organizacije u budućnosti, ali to je prije svega sredstvo za jačanje saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine. Konačnu odluku o tome da li da se pridruže ili ne pridruže u budućnosti treba donijeti vlada i narod Bosne i Hercegovine i to trebaju podržati države članice NATO-a.

Novinari iz regije mogli su se tokom boravka u Talinu uvjeriti šta zapravo znači ruski utjecaj te kako se Estonija s tim nosi svakodnevno. Kako biste vi kao ministar vanjskih poslova to opisali?

Rekao bih da je Estonija naviknuta na ruske aktivnosti ostvarivanja utjecaja. Naš pristup je zasnovan na inkluzivnosti i obrazovanju. Važno je da uključimo cijelo društvo: ljudi bi trebali imati povjerenje u državu kao pouzdan izvor informacija, a za to moraju biti svjesni šta se događa. Imamo godišnje preglede naših institucija i obučavamo naše ljude o tome kako da budemo kritični prema izvoru informacija. Širokoj populaciji također objašnjavamo šta je to dezinformacija i kako ona funkcioniše.

Također bih rekao da je važno da više sarađujemo na tu temu na međunarodnom nivou - svijest o problemu u Evropi je stalno rasla. Mi snažno podržavamo radnu grupu EEAS East Stratcom i partnere EU u našem susjedstvu.

Bilateralni odnosi Estonije s Rusijom čvrsto su ukorijenjeni u okviru politike EU prema Rusiji: veoma principijelna pozicija, uključujući sankcije s jedne strane i otvorenost za dijalog s druge strane.

Znamo da je dijalog sa Rusijom moguć samo u ograničenim oblastima i zahtijeva jasno razumijevanje naših interesa i vrijednosti. Ali Rusija je naš susjed, a Estonija je zainteresirana za dobrosusjedske i konstruktivne odnose s Rusijom. Mi smatramo da, uprkos našim napetim odnosima, moramo razgovarati jedni s drugima.

Sve donedavno, prije nego što je naša predsjednica bila primljena u Kremlj tokom njene posete radi otvorenja renovirane estonske ambasade u Moskvi (18. aprila 2019. godine), nismo imali politički dijalog na visokom nivou skoro celu deceniju. U brojnim oblastima suočavamo se sa zajedničkim izazovima, naprimjer, moramo upravljati sve većim prometnim tokovima u zraku i na moru na području Baltičkog mora.

Čistije Baltičko more je u interesu zdravlja i egzistencije svih naših ljudi. Da ne spominjemo ljude koji žive u pograničnim područjima i imaju česte interakcije i zajedničke probleme, kao što su infrastruktura, pristupačnost udaljenim područjima i ekonomski razvoj. Ovo su pitanja koja moramo da obradimo zajedno. Moramo nešto učiniti za naše ljude i za biznis.