{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava

Zaboravio si lozinku? Resetuj lozinku.


Unesite e-mail:


Miloš Šolaja: Srbija počinje ostvarivati ulogu kakvu je imala bivša Jugoslavija

D. Be./Klix.ba
18.1.2019. u 19:16
87
103
Miloš Šolaja: Srbija počinje ostvarivati ulogu kakvu je imala bivša Jugoslavija
87
Miloš Šolaja: Srbija počinje ostvarivati ulogu kakvu je imala bivša Jugoslavija
Foto: EPA-EFE
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci i politički analitičar Miloš Šolaja u razgovoru za Klix.ba iznio je viđenje jučerašnje posjete lidera Rusije Vladimira Putina Beogradu, ulogu Srbije te susret Putina sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Prije svega, pitali smo Šolaju za mišljenje o posebnoj zahvalnici Aleksandra Vučića predsjedniku Rusije što je njegova zemlja iskoristila veto na rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama te da li je to bilo dodatno dosipanje soli na ranu žrtvama genocida.

"Radi se o interesima koji se izražavaju na takav način. Ima sigurno u BiH i Republika Srpska koja nije željela tu rezoluciju, kao ni Srbija. Postoje mehanizmi u sistemu UN-a i Velika Britanija je znala kada je pokretala da će Rusija uložiti veto. Zašto se onda išlo na to, to je drugo pitanje. Svaka situacija u BiH, koja se tiče rata, nije do kraja istorijski procijenjena. Sve spada u domen dnevnih politika i interesa, smatra Šolaja.

Posjeta Vladimira Putina Beogradu bila je tema svih regionalnih i svjetskih medija. Mnogi evropski i svjetski mediji izvjestili su o dolasku Putina i naglasili da to treba biti upozorenje o širenju ruskog utjecaja.

"Rusija odavno, od dolaska Putina za predsjednika, širi utjecaj i nastoji da globalno bude što veći, a dio toga je i jugoistok Evrope i svaka država pojedinačno. Srbija s Rusijom ima dobre odnose, a ovo je dalo još više značaja Srbiji koja postaje sve značajniji igrač u regionu pogotovo nakon podrške i drugih sila, naročito Kine.
To će sada biti stvar odnosa kako će se i drugi svjetski igrači gledati prema regionu i Srbiji, prije svega SAD i EU. Moguće da to bude putokaz kako da definišu odnose prema Srbiji u vidu saradnje i podrške jer jugoistočna Evropa neće biti prostor oko kojeg se velike sile lome", smatra Šolaja.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE


On ističe da postoje različiti politički interesi, ali da Srbija u ovom slučaju dobija na značaju i počinje praktično ostvarivati ulogu kakvu je imala bivša Jugoslavija kao neka tampon zona između zapada i istoka, s tim što je ovaj put istok sve do Pekinga.

Srbija stalno ističe svoju vojnu neutralnost, ali redovno koketira sa Rusijom, a istovremeno ostvaruje veliku saradnju s NATO-om. Da li će nastaviti s balansiranjem?

"Strateški koncept Srbije je vojna neutralnost. Dok se god strateški opredjeljenje ne promjeni tako će ostati. To nije stvar ni Vučića ni vlade ni parlamenta. U okviru toga Srbija intenzivno sarađuje s NATO-om i NATO je zadovoljan time jer se ciljevi ostvaruju. Previše smo okupirani činjenicom da li ste član NATO-a ili ne, a sve se svodi na nisko kvalitetnu političku utakmicu. Bitno je da se ostvaruje mir u regionu i uslovi za ekonomski napredak, a dio toga je i saradnja s NATO-om i to za Srbiju predstavlja okvir euroatlantskih integracija", odgovara banjalučki profesor.

Posjetu Vladimira Putina Srbiji iskoristio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik da se sastane sa predsjednikom Rusije. Dodik je Putinu prenio informacije o sporom formiranju vlasti te optužio predstavnike Bošnjaka da sve uslovljavaju putem u NATO.

Naš sagovornik ističe da je ovo samo jedan u nizu razgovor Dodika i Putina, ali prvi put da je Dodik u ulozi predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, iako je tu predstavljao i entitet RS i volju birača.

"Ono što je vanjska politika BiH treba biti usaglašeno kako to govori Aneks 4.
Dodik je prenio svoj politički stav Putinu. Rusija je članica kontakt grupe koja je učestvovala u mirovnim sporazumima u Dejtonu, zatim je Rusija članica Vijeća za provedbu mira i članica Vijeća sigurnosti, pa ne znam zašto se Rusija ne bi interesovala za situaciju u BiH. Prirodno je da se zanima", mišljenja je Šolaja.

Za kraj razgovora profesor Šolaja ističe da se mnoge unutrašnje razmirice u BiH prenose na međunarodni nivo.

"Nama naša muka jest najveća, kao i svakome, ali ne ide to tako u međunarodnim odnosima, da se mirimo pa tužakamo".

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: