|

Milioni idu na osiguranje zvaničnika: Ko su štićene osobe u BiH koje čuva državna direkcija

Milioni idu na osiguranje zvaničnika: Ko su štićene osobe u BiH koje čuva državna direkcija
90
A. D.
17.8.2019. u 11:52
51
komentara
90

dijeljenja
Milioni idu na osiguranje zvaničnika: Ko su štićene osobe u BiH koje čuva državna direkcija Foto: N. G./Klix.ba
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH u 2018. godini vršila je poslove neposrednog osiguranja 23 štićene osobe.
Prema informacijama iz ove Direkcije, riječ je o članovima Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, Željku Komšiću i Šefiku Džaferoviću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću i njegovim zamjenicima i ministrima Vjekoslavu Bevandi i Mirku Šaroviću, zatim ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnadku, ministru sigurnosti Draganu Mektiću, te drugim državnim ministrima Semihi Borovac, Marini Pendeš, Ismiru Juski (tada ministar saobracaja).

Svim navedenim osobama, osim Juski i dalje se pruža zaštita odnosno usluga neposrednog osiguranja.

Sudije i tužioci



Takoder, štićeni su i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, glavna tužiteljica
Tužilaštva BiH Gordana Tadić, bivši predsjedavajući Doma naroda PSBiH Safet Softić i Predstavnickog doma PSBiH Mladen Bosić. Softića i Bosića su na ovim funkcijama zamjenili Bakir Izetbegović i Borjana Krišto, a nju u međuvremenu i Zvizdić.

Direkcija je pružala i zaštitu tužiocima Tužilaštva BiH Olegu Čavki, Diani Kajmaković i Dubravku Čampari, kao i za dva člana porodice Diane Kajmaković. Ove godine im se, kako je navedeno, više ne pruža ova vrsta zaštite.

Takoder, u prošloj godini su štićene osobe bile i tadašnji članovi predsjedništva BiH Dragan Čović, te Bakir Izetbegović, kao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Procjenjeno je da troškovi nivou godine zaštite štićenih osoba na nivou godine iznose oko sedam miliona KM, a određenim izmjenama bi se uštedilo oko dva miliona KM.

Pitanje zaštite određenih ličnosti otvoreno je u Parlamentu BiH nakon što je zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Damir Arnaut postavio pitanje da li je Ministarstvo sigurnosti poduzelo korake s ciljem usvajanja izmjena i dopuna Uputstva o obimu i načinu provodenja mjera zaštite ličnosti koje se štite kako bi došlo do smanjenja troškova zaštite.

Upitao je i da li su se poduzeli koraci s ciljem racionalnijeg pristupa ovom pitanju,
uspostavom prakse koja je na snazi u zemljama EU prema kojoj se zaštita odreduje na osnovu stvarne procjene ugroženosti, a ne samo funkcije te ličnosti.

Iz Direkcije navode da i pored niza njihovih urgencija prijedlozi o smanjenju troškova nisu usvojeni.

Naime, od 1.januara 2011. ovi poslovi su sa SIPA-e prebačeni u nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Direkcija je od 2012. do 2017. upućivala prijedloge odluke o određivanju osoba, objekata i vrijednosnih pošiljki prema Ministarstvu sigurnosti radi pribavljanja mišljenja.

Prebacivanje "loptice"



Direkcija je navodila da je prijedlogom bilo predviđeno smanjivanje broja osoba koje se štite kao i preciziranje kategorije u kojoj se štićena osoba nalazi kao i smanjivanje troškova. Direkcija je time, kažu, reducirala broj štićenih osoba. Iz Direkcije navode da su izvršili kategorizaciju štićenih osoba po stepenima ugroženosti te je time i reducirala broj tih osoba.

Ipak, sve ove incijative su se "izgubili" u parlamentarnim i drugim procedurama, budući da je prije 10 godina i SIPA izvijestila članove Komisije za odbranu i sigurnost PSBIH da je Vijeću ministara BiH putem Ministarstva sigurnosti predložila izmjenu i dopunu Upustva gdje je predloženo značajno reduciranje u dijelu standardnih mjera koje se poduzimaju kada nema naznaka ozbiljne ugroženosti licnosti.

No, do ovoga u konačnosti nije došlo. Aktuelni ministar sigurnosti Dragan Mektić izjavio je da je Ministarstvo tokom februara 2019. pribavilo sva potrebna mišljenja nadležnih institucija što je dostavljeno direkciji, ali da dalje korespondencije nije bilo.
Prijavi grešku


Komentari (51)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...