Osvrt na mandat
11

Milićević: Vlada je puno toga uradila, ali nam treba i Reformska agenda 2

FENA
Foto: K. S./Klix.ba
Foto: K. S./Klix.ba
Dopredsjednica Vlade i ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević ističe da je aktuelna entitetska vlada bila potpuno opredijeljena za provedbu Reformske agende i da je većinu od 61 predviđene aktivnosti uspješno provela.

"Sa sigurnošću mogu tvrditi da smo mi kao Vlada realizirali 70 posto svih tih aktivnosti, a pomalo sam nezadovoljna, jer mislim da smo imali sve preduslove da učinak bude 100 posto. Za neke stvari nas je preteklo vrijeme, neka dešavanja u Parlamentu, odnosno aktivnosti koje nismo mogli predvidjeti", kazala je Milićević u razgovoru za Fenu.

Osvrćući se na mandat koji je na izmaku, ona kaže kako su 2015. godine svi pokazatelji u Federaciji bili lošiji nego danas.

"BDP je povećan za 16 posto kroz tri godine, prosječna plaća je povećana s 833 na 881 KM. Činjenica je da mi danas imamo porast broja zaposlenih na 520 hiljada, da se broj nezaposlenih iz mjeseca u mjesec smanjuje. Nakon dugo vremena povećali smo i najnižu penziju u FBiH, usklađene su plaće u određenim sektorima. Odgovorno upravljamo javnim dugom koji je smanjen za 6,6 posto kroz protekle tri godine. Broj privrednih subjekata u FBiH je porastao, kao i ukupna aktiva bankarskog sektora te štednja građana. Izvoz je povećan 24 posto u ove tri godine, rastu i strane investicije. Sve su to podaci koji govore da smo stvorili uvjete za daljnji ekonomski rast u Federaciji, a time i u BiH", ističe ministrica.

Ponosna je, kaže, što je bila članica ove vlade koja je hrabro krenula u mnoge reformske aktivnosti paralelno, što je rijedak slučaj u svijetu.

"Istovremeno smo radili reformu penzionog sistema, fiskalnog sistema i radno-pravnog zakonodavstva. Mi smo bili dovoljno hrabri i sve smo to pokrenuli i mogu biti zadovoljni zbog onoga što smo postigli", kaže Milićević.

Kada je u pitanju sektor finansija, ona ističe kako je to kao prvi sektor prepoznat i u Reformskoj agendi. Napominje kako je od svih akata koji su se usvajali u Parlamentu 51 posto njih je bilo iz ovog ministarstva, a od materijala koji su dolazili pred Vladu oko 60 posto je predlagatelj bilo Ministarstvo finansija.

"Kao ministarstvo smo možda u protekle tri godine bili i hrabriji pa smo u isto vrijeme predlagali vrlo važne zakone koji su izazivali i polemike u javnosti, jer su se mijenjala pravila ponašanja u Federaciji vezano za finansijski i fiskalni dio. U protekle tri godine iz ovog ministarstva je usvojeno preko 20 zakona, a otprilike 12 zakona su potpuno novi u FBiH i oni su stvorili ravnopravan položaj za sve privredne subjekte, institucije i građane. Niti jedan od tih zakona nije povećao porezne stope ili namete, ali je novim pravilima ponašanja suzio prostor za nelegalno poslovanje", naglašava ona.

Ponosna je, kaže, na zakone o porezu na dobit, o bankama, o finansijskom upravljanju i kontroli, kao i na postavljanje pravila za odgovornije ponašanje u financijskom poslovanju, za prometovanje gotovinom, te u sferi osiguranja gdje je usvojen potpuno novi zakon. U okviru reforme penzionog sistema usvojen je zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima, zakon o faktoringu kao novoj mogućnosti za ublažavanje nelikvidnosti u FBiH.

"Trenutno imamo potpuno pripremljen i usaglašen zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, kao i zakon o računovodstvu i registru finansijskih izvještaja. Ovo su sve dugoročni zakoni s jasnom vizijom. Stoga bih ja za ove tri godine u Ministarstvu finansija kazala da su to bile reformske tri godine. Naš cilj je u radu bio puna fiskalna održivost i finansijska stabilnost i to smo uspjeli ne samo za budžet Federacije, već i za budžet kantona", navodi Milićević.

Ističe da je ova vlada naslijedila velike dubioze i po godišnjim budžetima i po akumuliranim te da je ovo godina "kada smo kroz FBiH i mnoge kantonalne budžete zaustavili negativan slijed i iz akumuliranog deficita prešli u akumulirani suficit".

"I taj smo suficit u prošloj godini smo usmjerili u kapitalne izdatke i naš budžet za 2018. u svojoj ukupnoj strukturi ima 12 posto planirano za kapitalne izdatke, što je osnova za dalji ekonomski rast", pojašnjava federalna ministrica finansija.

Za određene planirane aktivnosti ministrica Milićević kaže da Vlada nije imala kapacitet, jer su one bile preambiciozne i da zato i nisu provedene. Izdvaja nepostojanje "mjerljivih rezultata" u cestovnoj infrastrukturi, ističući da su na to umnogome utjecali i problemi oko uvođenja novih akciza, jer bez tih prihoda nije bilo moguće zadužiti implementatore projekata.

"Zagovarali smo i reformu u zdravstvenom sistemu i tu nismo puno uradili. Svjesni smo problema, ali to nismo mogli sami uraditi. Svjesni smo da u FBiH svaki od 2,2 miliona stanovnika, koliko se procjenjuje da nas sada živi, ima na određeni način zdravstvenu zaštitu. Nju je nemoguće finansirati od doprinosa za zdravstvo 520 hiljada uposlenih u Federaciji. Tu su trebale sveobuhvatne reforme vezano i za prihode i za upravljanje rashodima. Novac je trebao pratiti pacijenta, a to nije slučaj u našem zdravstvu. Tražili smo tehničku podršku i pomoć prvenstveno od Svjetske banke i moram reći da nismo dobili zadovoljavajuću analizu. Iz onoga što oni predlažu shvatili smo da oni nisu razumjeli naš sistem", kaže Milićević.

U Ministarstvu finansija nije zadovoljna urađenim u oblasti parafiskalnih nameta. Frapantno, ističe, zvuči podatak da u FBiH postoji 32.000 određenih fiskalnih nameta koji su diskriminirajući za određene oblasti i da oni nisu transparentni i ekvivalentni usluzi.

"Mi smo kroz registar tih nameta htjeli zajedno sa kantonalnim ministarstvima finansija napraviti zakone koji su harmonizirajući i da to bude stimulans privrednicima. Međutim, danas samo četiri konatona imaju zakone o tim davanjima, a svi ostali rade po nekakvim privremenim odlukama. To je opterećenje za privrednike i s pravom traže da se to regulira. Nismo imali vremena dovršiti ni zakon o raspodjeli javnih prihoda u FBiH", navodi ona.

Vlada se trudila, ističe, da nadiđe političke nesuglasice stranaka iz kojih dolaze članovi Vlade. Podsjetila je na zastoje koji su uglavnom bili preneseni s viših političkih razina i kao pitanja nametnuti od opozicije. Ostala je, dodaje ministrica, neka gorčina po određenim pitanjima, ali se Vlada trudi iz ovog mandatnog perioda izići na što korektniji način.

"Bilo koja vlada da dođe mora biti okrenuta budućnosti. Ljudi u FBiH su bogatstvo, njih treba motivirati i pružiti im priliku da BiH prepoznaju kao državu u kojoj se njihov rad cijeni, u kojoj im se pruža potpora. Moraju se stvoriti preduvjeti da ljudi imaju pristojne plaće s kojima mogu zadovoljiti svoje i potrebe svoje porodice. Prepoznati mlade ljude kroz poticaje zapošljavanju, stambeno zbrinjavanje, pristojnu zdravstvenu zaštitu. Sve to je okrenuto stvaranju boljeg poslovnog ambijenta u FBiH, jer sam ja kao ministrica finansija pod pritiskom onih koji troše budžet i oni su vrlo glasni, a malo se bavimo ljudima koji pune budžet i to je ono što treba biti prioritet. U budžetu bi moralo biti mnogo više kapitalnih izdataka, poticaja, a vjerujem da BiH, a posebno FBiH, imaju dobre preduvjete. Treba nam jednostavno Reformska agenda broj 2, gdje ćemo prioritetno raditi ono što nije urađeno iz postojeće agende i dopuniti sa strateškim odrednicama za razvoj Federacije", zaključuje dopredsjednica Vlade i ministrica finansija FBiH Jelka Milićević u razgovoru za Fenu.