Milanko Kajganić u ofsajdu između odluka Ustavnog suda, OHR-a i Dodikovih želja o državnoj imovini
Ovakva izjava-tvrdnja koja dolazi od prvog čovjeka državnog tužilaštva veoma je opasna ako se zna da vlasti bh. entiteta RS mjesecima unazad krše odluku Ustavnog suda BiH, ali i OHR-a povodom Zakona o nepokretnoj imovini RS-a koji je suspendovan odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Potpuno je nejasno na osnovu čega je Kajganić ovo izjavio odnosno postavlja se pitanje za glavnog tužitelja - šta je Ustavni sud BiH zabranio ako ne aktivnosti knjiženja državne imovine suspendiranjem primjene navedenog zakona.
Govoreći o knjiženju državne imovine Bosne i Hercegovine, putem entitetskih organa RS-a, Kajganić je podsjetio da je Ustavni sud BiH na tom planu donio privremenu mjeru, čime je suspendovao primjenu navedenog zakona dok ne odluči u meritumu da li je predmetni akt u skladu sa pomenutim ustavom.
Upravo tako. Ustavni sud je suspendovao primjenu zakon što znači da svaki potez vlasti RS-a, ali i svih ostalih u Bosni i Hercegovini, je nelegalan i iziskuje reakciju nadležnog tužilaštva.
U svojoj odluci, Ustavni sud BiH je decidno naveo "da će donošenje privremene mjere spriječiti potencijalne negativne posljedice koje bi mogle nastati primjene osporenog zakona."
Državni ustavni sud je, također, naveo i da postoji opasnost od nastanka nedoknadive štete zato što bi implementacija osporenog zakona mogla ozbiljno podrivati vladavinu prava i vođenje postupka pred Ustavnim sudom.
Kajganićeve riječi se mogu protumačiti i kao još jedno u nizu pravdanja državnih tužitelja u predmetima koej (ne smiju) provesti protiv zvaničnika RS-a, što se najbolje može vidjeti u slučajevima negiranja genocida, konkretno predsjednika RS-a Milorada Dodika.
I u ovom slučaju Kajganić tvrdi da je "teško dokazati počinjenje krivičnog djela", iako je po pitanju državne imovine sve potpuno jasno, kao i za negiranje genocida.
Sve što bi tužitelj koji radi na ovom slučaju trebao uraditi jeste da po službenoj dužnosti ode u Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) i provjeri knjiženja nakon datuma kada je Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru raspolaganja državne imovine.
Istovremeno, vlasti RS-a uopće ne kriju da knjiže državnu imovinu, što je suprotno odluci Ustavnog suda BiH i još najavljuju nastavak tih aktivnosti, pa je pitanje kako će i ko objasniti kada nastane "nepopravljiva šteta".
Pitanje državne imovine odavno je vruća tema u BiH, a povodom koje predsjednik RS-a Milorad Dodik najavljuje i secesiju entiteta, ukoliko se stvari ne budu odvijale po njegovim željama. A njegove želje su da se imovina BiH preknjiži na entitet RS.
Da je ozbiljan u svojim namjerama govore podaci da je RS prodala već rasprodala dvije trećine imovine bivše JNA, zatim da RS namjerava dodijeliti 450.000 metara kvadratnih državne imovine Višegradu, da je dodijeljena vojna imovina BiH gradu Doboju za izgradnju zatvora...
Povodom ovih aktivnosti vlasti RS-a na čelu s Miloradom Dodikom, američki State Department nedavno je donio odluku kojom je na crnu listu stavio Dragana Stankovića, direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP) zbog ometanja ili prijetnje implementaciji Dejtona.
U obrazloženju odluke navedeno je da je Stanković kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske vodio agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini te da je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejtonski mirovni sporazum.
Posebno je naglašeno da je Zakonom o imovini RS izvršena uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine koju je nametnuo Ured visokog predstavnika.
