Zenički muftija
295

Mevludin Dizdarević: Za Bajram posebnu pažnju obratite na hedije za majku i suprugu

Piše: E. M.
Mevludin hfz. Dizdarević (Foto: Klix.ba)
Mevludin hfz. Dizdarević (Foto: Klix.ba)
O značaju Bajrama, o niti koju svaki musliman u sebi mora pronaći te hedijama za najmlađe i najbitnije u životu u razgovoru za Klix.ba govorio je novoizabrani zenički muftija Mevludin hfz. Dizdarević.

Bajram za svakog vjernika muslimana predstavlja radost, ali za postača djelimično i tugu jer nastupa nakon mjeseca posta koji kao najradosniji i najmiliji gost uđe u domove muslimana i boravi od 29 do 30 dana. Međutim, skrušeni i u ibadetu, muslimani su danas dočekali i dane veselja i radosti, dane Bajrama.

"Hvala Milostivom dočekali smo i ovaj Bajram. Nakon sedmica koje smo proveli u skrušenom ibadetu i pokornosti Stvoritelju dolaze nam dani veselja i radosti, što svakako ne znači da i ramazanski dani nisu bili dani posebnih emocija. No, sa Bajramom mijenja se ritam vjerničkog života i ono što je jučer bilo naređeno sada postaje zabranjeno, a ono što je bilo zabranjeno sada postaje naređeno", govori Dizdarević te nastavlja:

"Jučer je bilo zabranjeno u jelu uživati, sada je to preporučeno. Jučer je bio post naređen a sada je post zabranjen. Stoga Kur'an poručuje: 'Jedite i pijte i neka vam je prijatno zbog onoga što ste radili u danima prošlim'. Ovo iskustvo osobenosti Bajram jasno iskazuje i narodna poslovica 'Svašta, pa i za bajram pure', kojom se želi potcrtati ta drugačiju notu Bajrama."

Prema riječima Dizdarevića muslimani se Bajramu vesele jer simbolizira pobjedu nad samim sobom, vlastitim nefsom i onim što ih vuče zemlji u putenosti, ali je govorio i o bajramskoj tradiciji od starih majki.

"Mi smo u ramazanu dokazali da možemo nadići zahtjeve vlastitog tijela, da se možemo izdići iz ove zemljane prašine. Ukratko dokazali smo i da možemo biti bolji nego što jesmo. I to je ono što slavimo našim bajramima. Bajram je islamski praznik i da bi to bio on mora da slijedi tradicijsku matricu uz izvjesne varijacije na temu. Na primjer, naše majke su za bajrame najčešće pripremale posebna jela kao što je 'sicani burek', baklava i sevdidžan. Razlog je jednostavan. Jer su to nekada bila najskuplja jela i zahtjevaju najviše pažnje. Dževad Karahasan je negdje napisao, ako želiš vidjeti koliko te hanuma cijeni vidi je li napravila burek sa faširanim ili 'sicanim mesom'. Za ovaj drugi treba više energije i znanja i stoga je daleko vrjedniji. I baš takva jela su pripremana za bajrame kako bi se bajrami istakli nad ostalim danima", objašnjava naš sagovornik.

Navodeći tradiciju i Islamsku praksu Dizdarević ističe da ona predviđa i da se osoba okupa, obuće najljepše odijelo, namiriše i sa tekbirima krene u džamiju. Nakon klanjanja bajrama i bajramske hutbe slijedi čestitanje sa prijateljima i rodbinom. Posebnu pažnju muslimani trebaju obratiti i na hedije/poklone.

"Drugi dan se ide na selamluk našim umrlim precima na mezarje a posebno našim šehidima koje selamimo i dove za njih učimo. To su naše hedije za umrle, a živima treba donijeti hedije kakve odgovaraju njihovom statusu. Djeci je to bajram banka a drugima nešto više. Jedna sevdalinka govori Bajram ide Bajramu se nadam šta bih dragom bajramluku dala? I zaista treba posebno obratiti pažnju u hedijama na naše majke i naše supruge. Majke jer su nas rodile i odgojile, a naše supruge jer su pripremanjem hrane i uređivanjem doma bdjele nad našim doživljajem ramazana. Stoga tu ne treba štediti u hedijama. Svaka marka utrošena na te kategorije desetostruko se vrati", zaključio je zenički muftija Mevludin hfz. Dizdarević u razgovoru za Klix.ba te svim vjernicima uputio iskrene čestitke uz poruku Bajram Šerif Mubarek Olsun.