Naglasio je da je protekle godine ponovo proširena federalna esencijalna lista lijekova i podignut njen kvalitet, a "u isto vrijeme uspjeli smo da smanjimo cijene lijekova na listi i time ostvarimo uštede unutar sistema“.
"To nam omogućava da proširimo pojedina prava pa smo tako nakon 16 godina donijeli Pravilnik o liječenju u inozemstvu koji definira za koja oboljenja i pod kojim uvjetima građani FBiH, na teret zdravstvenog osiguranja, mogu da se liječe u inozemstvu. Usvajanje tog pravilnika je obaveza još iz 1997. godine. Mi smo uspjeli da ispunimo tu obavezu, osigurali smo i sredstva, te će primjena tog pravilnika početi u februaru ove godine", kazao je ministar Mesihović.
Podsjeća da je krajem prošle godine s Ministarstvom zdravlja Republike Hrvatske potpisan Protokol o pribavljanju i presađivanju organa u svrhu liječenja, čime su nam, kako kaže, otvorena vrata Eurotransplanta.
"Protokol predviđa i razmjenu organa na načelima solidarnosti i reciprociteta, odnosno mogućnost da se prioritetni kandidati iz Federacije BiH za transplantaciju srca i jetre uvrste na hrvatsku listu čekanja za presađivanje i zapravo budu na listi Eurotransplanta. U isto vrijeme, nastavili smo s provođenjem zacrtanih reformi. U cilju zakonskog uređenja i stvaranja pretpostavki za unapređenje zdravstvenog sistema u 2013. usvojili smo četiri zakona i 26 pravilnika. U protekle tri godine ukupno smo pripremili 14 zakona i 71 pravilnik iz oblasti zdravstva. Više nego ukupno u prethodnih 16 godina", istaknuo je.
Mesihović naglašava da i u projektu informatizacije ima rezultata i precizira da je u Sarajevskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu u toku pilot projekt uvođenja elektronskih zdravstvenih kartica, odnosno integriranog informacijskog sistema. Pokrenut je i proces nabavke nedostajuće IT opreme i mrežnih sistema za primarnu zdravstvenu zaštitu u Tuzlanskom, Bosansko-podrinjskom, Zapadnohercegovačkom i Posavskom kantonu, te Zenici i Kaknju koji će u ovoj godini biti u potpunosti umreženi.
Na pitanje šta je moglo biti bolje urađeno, ministar Mesihović priznaje da uvijek može bolje, ali prvenstveno naglašava da je moglo i može sve to ići brže.
"Nema promjena u zdravstvu preko noći, niti će se rezultati svih uvedenih promjena osjetiti odmah. To je nešto čega trebamo biti svjesni, ali je i istina da se pojedini procesi, provedba reformskih rješenja u praksi mogu provoditi brže. Kod pojedinaca i dalje postoje, što svjesni, što nesvjesni, otpori prema promjenama. Ne možemo raditi i razmišljati na isti način kao prije 15 godina, a očekivati promjene, to jest unapređenje sistema. Moramo biti inovativniji, efikasniji, moramo tražiti i nuditi rješenja, a ne opravdanja. U zdravstvu nam svakako ne pomaže postojeća decentralizacija sistema i široka, da je tako nazovem, autonomija kantona. To je i razlog zašto neke reforme u pojedinim kantonima idu brže ili sporije. Ali ne treba u tome tražiti opravdanja, nego trebamo vidjeti kako takav nametnuti decentralizirani sistem iskoristiti, preokrenuti u korist unapređenja sistema u cijeloj FBiH", navodi on.
Kao primjer navodi istraživanja koja su pokazala da su građani u Tuzlanskom kantonu uglavnom zadovoljni porodičnom medicinom, dok je nezadovoljstvo veće u Sarajevskom kantonu.
"To znači da trebamo analizirati šta je to što valja u Tuzli, a nije dobro u Sarajevu. Ako je tuzlanski model dobar, onda taj model treba primijeniti i u drugim kantonima", kaže Mesihović.
Upitan da prokomentira činjenicu da se, i pored toga što je proširena esencijalna lista i snižene cijene lijekova, u javnosti ipak i dalje govori da plaćamo najskuplje lijekove u regiji, ministar Mesihović shvata da se „u medijima i javnosti često govori dosta proizvoljno, špekulira o cijenama lijekova, često o tome govore neupućeni ili zlonamjerni i instruirani samoprozvani eksperti“.
"Bez obzira na to moramo razdvojiti dvije stvari: cijene lijekova u prodaji u apotekama i cijene lijekova s esencijalne liste, to jest cijene po kojima zavodi zdravstvenog osiguranja kupuju lijekove, a koje pacijenti dobiju na recept. Mi iz Federalnog ministarstva zdravstva možemo govoriti o cijenama na listi, s obzirom na to da u skladu sa zakonom te cijene utvrđuje isključivo ovo ministarstvo. Federalnu A esencijalnu listu, koja je obavezujuća za sve kantone, krajem 2011. godine smo proširili sa 127 na 140 lijekova, a postigli smo takve cijene da je ušteda na godišnjem nivou iznosila oko 20 miliona KM. Znači, dobili smo širu i kvalitetniju listu, koja nas košta mnogo manje. Listu smo ljetos ponovo proširili, sad ima 147 lijekova, a ponovnim smanjenjem cijena planirana je nova ušteda u iznosu većem od devet miliona KM. U tom trenutku kad je usvojena, naša lista je bila najjeftinija u regiji. U te dvije revizije liste, ostvarili smo uštede od oko 30 miliona KM, a u isto vrijeme proširili listu za 20 novih lijekova. Benefit za pacijenta je očigledan, a sredstva koja smo uštedjeli su ostala u sistemu i uz pomoć tih sredstava možemo dalje proširivati listu, ali i prava pacijenata", kazao je.
Hrvatska je svjetski lider po broju urađenih transplantacija i donora organa, a u izjavi za Agenciju FENA ministar Mesihović je odgovorio na pitanje kad će program transplantacije organa u FBiH zaživjeti u obimu kako to očekuju pacijenti.
"Imamo privilegiju da su najbolji na svijetu u ovoj oblasti naši prvi susjedi koji su ujedno istinski i prijateljski spremni da nam pomognu. To je prednost koju trebamo iskoristiti. U tom pravcu smo potpisali sporazum koji, osim razmjene organa, podrazumijeva i saradnju u cilju uspostavljanja transplantacijske mreže u FBiH po uzoru na hrvatski model. Osigurali smo preduvjete i u ovoj godini treba početi s radom Centar za transplantacijsku medicinu FBiH pri Federalnom ministarstvu zdravstva. Donijeli smo niz podzakonskih akata, ostvarili suradnju s BH Telecomom koji je prepoznao značaj ovog programa i koji će nam omogućiti informatičko umrežavanje svih institucija i zdravstvenih ustanova u transplantacijskoj mreži", kazao je on.
Ministar navodi da su pripremljene i izmjene zakona o transplantaciji, a namjera je da se uvede zakonski model kakav ima veliki broj evropskih zemalja, uključujući one koje obavljaju najviše transplantacija poput Hrvatske i Španije.
"Ove izmjene je usvojila Vlada FBiH, ali već imamo jasne najave da ovaj model ima protivnike u Parlamentu FBiH. O čemu se radi? Postoje dva zakonska modela koji reguliraju doniranje organa. To su informirani i pretpostavljeni pristanak. Prvi podrazumijeva da su donori oni koji se za života izjasne da žele darovati organe nakon smrti, a drugi model podrazumijeva da su svi potencijalni donori ako se za života nisu izjasnili pismeno da ne žele darovati organe. Oba modela podrazumijevaju da se svi građani mogu izjasniti da li žele darovati organe na osnovu svih relevantnih informacija. Trenutno kod nas je na snazi informirani pristanak, a mi želimo da ovim izmjenama zakona uvedemo pretpostavljeni pristanak. Ove izmjene zakona zapravo je iniciralo udruženje dijaliznih bolesnika ZDK", kaže ministar.
Mesihović pojašnjava da su sva dosadašnja iskustva u Evropi pokazala da je zakonski model s pretpostavljenim pristankom efikasniji, pa čak i ekonomičniji.
"Uostalom, zemlje s najvećim brojem transplantacija imaju pretpostavljeni pristanak. Pacijenti i struka se zalažu za ovaj model, ali nažalost, to ne prepoznaju pojedini zastupnici u Parlamentu koji neodgovorno i neargumentirano govore protiv ovakvih rješenja. Svi mi želimo, vjerujem i protivnici ovih zakonskih rješenja, izgraditi efikasan transplantacijski program u FBiH. Ali mi do tog cilja možemo stići makadamom, a možemo i autoputem. Apeliram na njih da izaberu autoput", ističe on.
Ministar Mesihović kaže da će ministarstvo koje predvodi i u ovoj godini nastaviti zacrtanim putem.
"Informatizacija je suštinski reformski projekt koji smanjuje čekanje i „lutanje“ pacijenata kroz sistem, smanjuje troškove, a administraciju u zdravstvu čini nevidljivom. Ponovo ćemo i iznova revidirati liste lijekova, a nastavit ćemo i s donošenjem nedostajuće legislative", kaže on.
Vjeruje da će nakon što je usvojen u formi nacrta, u godini koja je nastala, napokon biti usvojen zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
"Time bismo prvi put u našoj zemlji tu oblast, od ogromne važnosti za one koji imaju problem sa sterilitetom, zakonski uredili i omogućili im ostvarivanje jednog od osnovnih ljudskih prava, pravo na porodicu. To je naša obaveza. Naravno, u svakom segmentu ćemo nastaviti da radimo na unapređenju i izgradnji efikasnijeg, dostupnijeg i ekonomičnijeg zdravstvenog sistema", kazao je federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihović.
