U izjavi za novinare povodom održavanja regionalne konferencije na temu "Online govor mržnje u jugoistočnoj Evropi - uloga i odgovornost medija", ona je istakla kako i građani i mediji trebaju znati da je govor mržnje krivično djelo, a naročito oni koji postavljaju komentare pod svojim nadimcima ispod internet portala.
"Krivični zakon se mora primjenjivati. Samo regulacijsko tijelo, pa niti regulatorno tijelo za medije ne može biti usamljeno u toj borbi protiv govora mržnje. Mi možemo imati koliko hoćemo ovakvih konferencija i raditi svoj posao kako treba, ali izvršni i policijski organi, sudstvo, pravosuđe, moraju također raditi svoj posao, kada je riječ o govoru mržnje", kazala je Zurovac, dodavši da u osjetljivoj političkoj situaciji u kakvoj se nalazi BiH, svaki govor mržnje, a naročito prema drugim nacionalnostima, može biti jako opasno.
Savjetnik ministra za komunikacije i saobraćaje BiH Mehmed Agović istakao je kako je prezasićenje na medijskoj sceni u BiH dovelo do toga da se govor mržnje jednog ili grupe političara prihvata kao sasvim normalna stvar. On je dodao da prenošenje takvog jezika, koji se kosi sa zakonom, postaje već medijska praksa.
"Uloga novinara je da skrene javnosti pažnju na govor mržnje. Naš je ogroman problem što javnost više ne zna šta je govor mržnje, šta je kažnjivo, a šta nije, upravo zbog toga što je prihvaćeno da se prenosi govor mržnje bez sankcionisanja. Drugi stepen tog problema je što nadležna pravosudna tijela moraju agilnije djelovati u slučaju prijava žalbi ili krivične prijave kada je riječ o govoru mržnje", pojasnio je Agović.
Od izuzetne je važnosti da se razumije medijska konvergencija svih medijskih izraza koji se spajaju u jednu tačku na internetu i konzumentima informacije su dostupni na vrlo jednostavan način.
"Mediji svi prije svega moraju podići svoju profesionalnost na najviši mogući nivo, da vrlo odgovorno i provjereno prenose informacije javnosti. To je stara novinarska škola. Kada je riječ o plasiranju govora mržnje iz političkog dijela tog ambijenta, novinar bi morao biti odgovoran da saopšti svom gledaocu da je to govor mržnje s kojim se ne slaže, a ne da ga samo prenosi i kao takav u javnosti biva prihvaćen kao nešto što je normalno", kazao je Agović.
Pravnik u međunarodnoj organizaciji za slobodu govora Article 19, sa sjedištem u Londonu, Andrew Smith istakao je kako govor mržnje u Velikoj Britaniji ima drugačiji kontekst od onoga u zemljama Balkana, a naročito u BiH, jer Britanije nije postkonfliktno društvo.
"Ali to ne znači da rasizam i govor mržnje ne postoje i da se ne manifestuju na internetu. Imali smo različite primjere novinarskih iskustava s veoma ekstremnim govorima mržnje protiv njih na internetu, što je podstaklo debate o tome kako najbolje možemo odgovoriti na govor mržnje, sa posebnim osvrtom kako da kroz medije postignemo da se govor mržnje u društvu smanji", rekao je Smith.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
