BiH
9

Međureligijsko vijeće u BiH: Ratne rane nisu zaliječene

SRNA
Foto: SRNA
Foto: SRNA
Da bi rane u BiH bile zaliječene potreban je dijalog, a uvažavanje različitosti, poštivanje žrtava rata i grobova pokojnika, te izgradnja istorije na činjenicama uticaće na pomirenje i povjerenje, rečeno je danas na panel diskusiji "Uloga crkava i vjerskih zajednica u procesu ozdravljenja i pomirenja" u Sarajevu.

Član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH sveštenik Vanja Jovanović rekao je da uloga crkava i vjerskih zajednica u procesu prevazilaženja bola žrtava iz proteklog rata nikada nije do kraja definisana, jer ona zavisi od toga koliko je država sekularna, kako ljudi doživljavaju religiju i teologiju i šta se od njih očekuje.

Jovanović je rekao da uvijek treba svjedočiti da nema razlike u bolu, ma kako se čovjek zvao i ma kojoj religiji pripadao.

Prema njegovim riječima, posao vjerskih zvaničnika je da budu sluge svima, jer rješavaju bitna, suštinski egzistencijalna duhovna pitanja ljudi u vjerskom smislu.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić rekao je da ni jedan rat nije nikada studiozno analiziran, ali da je uvijek bio politički zloupotrebljavan, zbog čega ratne rane nikada nisu izliječene.

"Nije lako rane zaliječiti, a za to je veoma važan put dijaloga koji nema alternative. Zato je važno da i BiH bude zemlja dijaloga, za šta su potrebna i određena načela na kojima sarađujemo", rekao je Puljić na skupu koji je organizovalo Međureligijsko vijeće BiH.

Kao neka od načela, Puljić je naveo uvažavanje različitosti, poštivanje žrtava rata i grobova pokojnika, izgradnju istorije na činjenicama, kao i upoznavanje različitosti što će uticati na pomirenje i povjerenje.

Predsjedavajući Međureligijskog vijeća, zamjenik poglavara Islamske zajednice Husein Smajić smatra da bi svi u BiH, pa i van nje, trebalo više da se potrude da bi došlo do pomirenja.

"Vjerske zajednice su uvijek radile u tom pravcu. Stanovništvo u BiH je naslonjeno jedno na druge, a džamije, crkve i sinagoge su uvijek pravljene jedne pored drugih. Vjerske zajednice su 1997. godine osnovale Međureligijsko vijeće, unutar kojeg smo osnovali organizaciju koja prati napade na vjerske objekte i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH", rekao je Smajić.

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci smatra da se nakon rata i dubokih ožiljaka koji su ostavili traga teško može ići naprijed dok se ne raščisti prošlost.

"Zbog toga bi bilo dobro da se iskažemo kroz formu komisije za istinu i pomirenje. To bi pomoglo i istoričarima da napišu bar faktografsku istoriju o ratu u BiH o kojoj danas ne možemo da usaglasimo ni osnovne činjenice", smatra Finci.

Ova panel diskusija održana je u okviru programa "Evropska radionica o suočavanju sa prošlošću opterećenom nasiljem u BiH".