Mediji u BiH često ne kriju kojoj su političkoj opciji naklonjeni
Ovo je prva zvanična analiza medijskih sloboda, a trebala ju je uraditi Parlamentarna skupština BiH. Njihov posao uradili su Vijeće za štampu BiH, organizacija Civil Rights Defenders (CRD) i Udruženje BH novinari. U toku dvogodišnjeg istraživanja konsultovali su brojne stručnjake i građane te ponudili osnovu za dugoročnu strategiju napretka. Država BiH kao članica Vijeća Evrope mora ispuniti traženo, a u izvještaju su date preporuke kako to učiniti.
U izvještaju, nazvanom Izvještaj u sjeni upravo zato što onaj zvanični državni ne postoji, navodi se da javni i privatni mediji u BiH nerijetko izvještavaju jednostrano i politički pristrasno, posebno u jeku predizborne kampanje. Uslovi rada većine novinara su loši, mnogi rade formalno pola radnog vremena, slabe su im plate, ne plaćaju im se doprinosi. Inspekcije rada uglavnom nisu djelotvorne. Novinari nisu dovoljno institucionalno zaštićeni, zbog čega treba unaprijediti odredbe Krivičnog zakona. Ne postoji relevantna statistika o broju sudskih slučajeva u kojima se protiv medija vodi proces zbog klevete, već se svi slučajevi klevete nalaze u istom košu.
Apsurdno je da ne postoje nikakve sankcije za uskraćivanje informacija, zbog čega je istaknuto da će se tražiti vraćanje institucije medijskog ombudsmana. Problem je i implementacija zakonskih odredbi o kleveti, zato treba edukovati sudije i medijskim kućama pružiti pravnu pomoć.
U programima javnih servisa, koje zakon obavezuje da moraju emitovati emisije na jezicima nacionalnih manjima, toga nema, a nema ni sankcija za nepoštivanje zakona. Problem je i neregulisanost rada internet portala, kao i netransparentna dodjela sredstava iz javnih budžeta medijima. Javnost mora imati uvid u to kome su sredstva dodijeljena, istaknuto je na današnjoj prezentaciji.
Među preprekama za bolje stanje medijskih sloboda u našoj zemlji su i kriteriji za zapošljavanje novinara. Ne postoji sistem izdavanja licenci, niti stručni ispit. Zato se razmatra uvođenje ovakvog ispita za novinare, koji bi bio relevantan za sve medije i sve dijelove BiH. I tim potezom bi se, istaknuto je danas, vratilo dostojanstvo i dignitet profesije, ali i edukovali novinari profesionalci, pa nam se ne bi dešavali apsurdi da se raspisanim konkursom traže Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, već stručnjaci u svom poslu.
Kao negativni primjeri navedeni su kršenje zakona u slučaju izbora članova Upravnog odbora FTV-a i Javnog servisa, a problem u segmentu dokazivanja određenog krivičnog djela pojavio se nedavno kada je u Mostaru napadnut novinar Dnevnog lista, a policajci koji su tome prisustvovali nisu željeli svjedočiti.
"Ovo nije nikakva kritika već dobar primjer trenutne situacije u oblasti medijskih sloboda. Mi imamo obavezu prema Vijeću Evrope da ostvarimo napredak", kazala je Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH. Ona je objasnila da naša zemlja ima dobra zakonska rješenja u polju medijskih sloboda, ali da je problem u njihovoj implementaciji.
"Udruženja novinara ne mogu natjerati državu na promjene. Ona sama sebe mora natjerati", objasnila je Zurovac i dodala da smatra kako pomaka nakon ovog izvještaja mora biti.
Na pitanje novinara kakva je situacija u regiji, Zurovac je istakla kako nismo najgori, te da se politika miješa u rad medija i u pojedinim zemljama Evropske unije, poput Slovenije i Mađarske.
"To su posljednji ostaci dinosaurusa iz prošlog sistema koji su samo stavili oznaku 'demokratski'", kaže izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.
"Bez obzira an to što država pokušava da izvrda kad je u pitanju implementacija prava, mi smo tu da je uvijek podsjećamo", kazala je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Sudionici današnjeg skupa se nadaju da ove preporuke neće ostati "mrtvo slovo na papiru".
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
