Spomenici u BiH su najčešće “jednonacionalni”, a obično nose poruke u kojima su druge nacionalnosti okarakterizirane kao zločinačke ili agresorske i kojima se veličaju pripadnici različitih vojnih formacija što su sudjelovale u sukobima tokom posljednjeg rata.
Također se grade spomenici civilnim žrtvama rata za koje stručnjaci tranzicione pravde pojašnjavaju da predstavljaju izraz poštivanja njihove boli i patnje. Ipak, kako smatraju stručnjaci, u ovoj oblasti u BiH vlada “potpuni haos” jer su mnoga spomen-obilježja provokacija žrtvama pošto se postavljaju na mjesta na kojima se ništa nije desilo te ne služe svojoj svrsi i manipulativne su naravi.
BIRN ističe da političari, iako su svjesni tog problema, nisu pokušali napraviti ni prijedlog zakona kojim bi se regulirala izgradnja spomenika jer smatraju da za njegovo usvajanje u državnom parlamentu ne bi dobili potrebnu većinu, pošto je još “na snazi negiranje zločina počinjenih nad drugima”.
Pretpostavlja se da je u proteklih 15 godina u BiH podignuto na stotine spomenika žrtvama proteklog rata, iako nijedna institucija nema podatke o njihovom tačnom broju.
Predstavnici udruženja žrtava uglavnom traže da se obilježe mjesta stradanja ili zatočenja, ali većina objekata kao što su Manjača, bivša kasarna “Viktor Bubanj”, Vojno, “Barutni magacin” i slično još nije obilježena.
S druge strane, postoje spomenici podignuti vojnicima stradalim u ratu, dok prostor u neposrednoj blizini u kojem su civili ubijeni, mučeni i zlostavljani nije obilježen. Jedan od njih je podignut nedaleko od bivšeg mjesta zatočenja u Trnopolju (općina Prijedor) srpskim vojnicima, ali ne i nastradalim bošnjačkim i hrvatskim civilima koji su bili zatvoreni u tom objektu. Ovakva situacija kod žrtava svih nacionalnosti izaziva nezadovoljstvo, a osobito kod onih koji još nisu pronašli kosti svojih najbližih.
"Generalno govoreći, mnogi spomenici ne služe svojoj svrsi i manipulativne su naravi. Gotovo je opća pojava da imate spomenike u isto vrijeme podignute civilima i vojnicima. To povezivanje je na neki način loša poruka jer jednostavno se želi reći da je potpuno jedinstvo jednih i drugih, što je neprihvatljivo", riječi su Mirsada Tokače, predsjednika Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC).
Beriz Belkić, zastupnik u državnom parlamentu uime Stranke za BiH, kaže da je apsolutno neophodno regulirati gradnju spomenika "jer se danas suočavamo s improvizacijama bez kriterija i sistema vrijednosti, što doprinosi verbalnim sukobima".
"Ali mi nismo imali jedinstven pristup u vezi s rješenjem teksta himne i zakona o praznicima, tako da ćemo teško postići dogovor o zakonu o spomenicima", kaže Belkić.
