U haustoru zgrade, u ulici Azize Šaćirbegović, 20. januara oko 21 sat, dvojica napadača su nakon fizičkog napada, posuli benzinom i potom zapalili 72-godišnju Ljubicu Đokić-Spasojević.
Službenici policije su istog dana oko 21.30 sati, pronašli i lišili slobode maloljetne napadače M.R. (15) i H.R., (16). Iz prostorija MUP-a KS uhapšeni su jučer predati u Kantonalno tužilaštvo zbog pokušaja ubistva.
Prema podacima MUP- a KS, u 2007. godini na području Kantona Sarajevo maloljetnici su počinili ukupno 694 krivična djela. U tim krivičnim djelima učestvovalo je ukupno 303 maloljetnih lica od kojih je uhapšeno njih 155. Počinitelji koji nisu stariji od 14 godina tretiraju se kao krivično neodgovorna djeca. Takvih prijestupnika ima 63. Maloljetnih prijestupnika od 15 do 16 godina ima 133, a od 16 do 18 godina 107.
"Najveći problem za Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u radu sa maloljetnicima predstavljaju višestruki povratnici. To su maloljetnici koji u toku jedne kalendarske godine počine od dva do 130 krivičnih djela“, kazao je za naš portal Letić.
Kantonalno tužilaštvo je, krivično djelo koje se desilo prije nekoliko dana u sarajevskom naselju Hrasno, okarakterisalo kao pokušaj ubistva.
"Sankcije koje se mogu izreći maloljetnicima vežu se uz dobnu starost maloljetnika. Zakon je tačno definisao kaznene mjere za mlađe i starije maloljetnike. Mlađim maloljetnicima, onima do 16 godina, prema Kaznenom zakonu Federacije BiH, ne mogu se izreći kazne maloljetničkog zatvora dok se starijim maloljetnicima, u izuzetno teškim slučajevima kao što je nedavni napad na staricu, može izreći kazna maloljetničkog zatvora“, objasnio je Letić.
Na državnom nivou ne postoje ustanove zadužene za resocijalizaciju maloljetnih prijestupnika.
"Na području Kantona Sarajevo postoji Zavod za vaspitanje muške djece Hum, ali je to institucija koja nije zakonom definisana. No, Vlada KS je, prepoznavši ovaj problem, prošle godine formirala Disciplinski centar za maloljetnike koji ima ulogu da maloljetnike, koji su po prvi put došli u sukob sa zakonom i počinili neka lakša krivična djela, kratkotrajnim mjerama koje traju najviše dvadeset dana, utiče na maloljetnike kako bi se izvršila njihova resocijalizacija. Nažalost, ta institucija postoji samo na području KS. U drugim kantonima i u Republici Srpskoj takve institucije ne postoje. Na nivou države BiH ne postoji ni jedna institucija koja bi se bavila potpunijom i trajnijom resocijalizacijom maloljetnih prijestupnika“, dodao je Letić.
Od 303 maloljetnika koliko ih je evidentirano na području Kantona Sarajevo, njih 93 su višestruki počinioci krivičnih djela.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
