Sedmičnik Observer podsjeća da je sam Cook jednom izjavio da on lično vidi bombardovanje Srbije kao svoje najveće dostignuće "i time se najviše ponosi".
Sličnu ocjenu dijeli i američki državni sekretar Condoleza Rice. Riceova je, ističe BBC, u telegramu saučešća posebno izdvojila Cookovu "ključnu ulogu u obustavljanju etničkog čišćenja, izgradnji mira, stabilnosti i demokracije na Balkanu".
Naime, Cook je kao tadašnji šef ministarstva vanjskih poslova u američkoj i britanskoj vlasti svojevremeno zalagao za bombardovanja Srbije, o čemu je svjedočio i James Rubin, bivši najbliži suradnik Madeleine Albright. Rubin je, također, u jednom feljtonu u londonskom Financial Times tvrdio da su se zbog bombardiranja Cook i Allbright i posvađali i nikada više nisu bili u dobrim odnosima.
Cook je u jednom nedavnom intervjuu, pak, pričao kako je zbog bombardiranja uspostavljena specijalna telefonska linija između njega i Madeleine Albright, ali ga državna tajnica nikada nije pozvala.
U najužem krugu saradnika u ministarstvu vanjskih poslova Cook je privatno dijelio opće mišljenje "da bi sve bilo drukčije da Madeleine Albright nije išla u školu u Beogradu".
Na početku razgovora u Rambujeu Cook je poručio Albancima da ukoliko žele referendum o Kosmetu, onda taj referendum mora biti održan u cijeloj tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji jer o sudbini jednog dijela države mora se odlučiti na cijelom njenom teritoriju. No, kada je potom britanski premijer Tony Blair donio odluku o bombardovanju, Cook je postao jedan od njegovih najvećih zagovornika i to je čak smatrao "svojim najvećim dostignućem".
Sjenka bombardiranja Srbije je, međutim, pratila Cookovu kasniju političku karijeru i oduzela mu neophodan kredibilitet kada je zbog rata u Iraku 2003., podnio ostavku na mjesto šefa zastupničke grupe vladajućih laburista, što je u političkom sistemu Velike Britanije ministarsko mjesto.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
