"Fond memorijala danas je upriličio svečanu akademiju i izložbu 20 godina od stavljanja u funkciju tunela, 30. jula 1993.godine u 20.40 minuta. Danas svima onima koji su učestvovali na izgradnji tunela, oni koji su kopali, projektovali, davali naredbe, dodjeljujemo nagrade i priznanja prvi put poslije 20. godina", kazao je Nurudin Džiho, direktor Fonda Memorijala.
Dobitnika je više od 200 kako pojedinca, tako i institucija, a priznanja su dodijeljena i posthumno, prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH Aliji Izetbegoviću, ratnom komandantu Mustafi Hajrulahoviću-Talijanu, brigadiru Rašidu Zorlaku, a nagrade su dobili i Nedžad Branković, Bakir Izetbegović, general Sefer Halilović, Ministarstvo za boračka pitanja KS, Skupština i Vlada KS, Muzej Sarajevo i drugi.
"Ostvarili svoju slobodu tako što je svako radio svoj posao, neko je kopao tunel, neko pomjerao linije, neko diverzantske napade, pa bi dobro bilo da se to izbalansira da se i drugi ne osjećaju da su zaboravljeni", kazao je Branković u izjavi za Fenu i dodao kako se danas prisjetio tih događaja, puno je emocija i da je ovo motiv da se više radi i vjeruje da ovdje ima budućnosti.
Autor teksta monografije o Spomeničkom kompleksu „Ratni tunel D-B“ Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra koji se inače bavio historijom opsade ratnog Sarajeva, kazao da je u svom radu koristio i tekstove stranih novinara, što dovoljno govori o internacionalnom karakteru tunela.
"Naša tradicionalna želja je da osporavamo stvari. Napor Fonda je da se događaji baziraju na istini, što je od velike važnosti. Zato od pobjede 1995. godine predstoji nam borba da pobijedimo sami sebe", kazao je Kreševljaković koji je zahvalio svim braniteljima BiH, jer kako kaže „danas Fond memorijala ima historijsku vrijednost, dio je našeg identiteta i ovakvi događaji imaju funkciju sjećanja, ali pokazuju i kako je priča o muzeju, lijepa priča o kraju rata“.
Ovim događajem zaokružen cjelogodišnji ciklus aktivnosti koje je Fond memorijala Kantona Sarajevo (KS), kao institucija koja brine o ovom spomeničkom kompleksu, organizirao i realizirao u povodu godišnjice prokopavanja i stavljanja u funkciju "tunela spasa" koji je omogućio preživljavanje građana Sarajeva tokom opsade 1992.-1995. godine.
"Inicijalni projekt bio je renoviranje muzejske postavke, zatim "Dani otvorenih vrata" u martu i aprilu, potom utvrđivanje "historijske osnove" (dokument na temelju stručne rasprave) kao jednog od krucijalnih momenata, nakon čega je uslijedio čin obilježavanja dana prokopa tunela 31. jula 1993. godine, a da bi se sve krunisalo današnjom akademijom u Domu OSBiH", kazao je Irfan Gazdić, portparol Fonda memorijala KS-a.
Sarajevski ratni tunel prokopan je tokom opsade Sarajeva 1993. godine ispod aerodromske piste i povezao je teritorije koje je kontrolirala Armija RBiH (Dobrinju i Butmir) pa je tako tunel nazvan "Objekat D-B".
Tunel je dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 metara, a na nekim dijelovima bio je visok i do 1,8 metara. Kroz tunel su, među ostalim, a putem kablova i cijevi u glavni grad BiH dovođeni električna energija i nafta.
U okviru akademije obilježavanja 20. godišnjice prokopavanja Ratnog tunela D-B danas otvorena je izložba "Objekat D-B u svjetlu dokumentacije", prikazan je i dokumentarni film, te promovirana fotomonografija o Spomeničkom kompleksu "Ratni tunel D-B", na kojoj su prezentirane odluke/naredbe političkog i vojnog rukovodstva RBiH koje se odnose na prokopavanje Ratnog tunela D-B kao historijski dokumenti koji trajno svjedoče o dešavanjima iz spomenutog perioda.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
