BiH
14

Ljubić: Ne smatram se više članom HDZ-a 1990, ako će me brisati "do it"

FENA
Božo Ljubić (Foto: Klix.ba)
Božo Ljubić (Foto: Klix.ba)
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić oglasio se saopćenjem za javnost u kojemu, između ostaloga navodi kako se više ne smatra članom HDZ 1990, te kako je ta stranka na političkoj sceni BiH došla do svog neslavnog kraja.

"U pismu članstvu i dužnosnicima HDZ 1990 s kraja maja prošle godine u kojemu ih obavještavam da se ne namjeravam kandidirati na još jedan mandat za predsjednika HDZ 1990 pri kraju pisma napisah i sljedeće: Nakon izbora (na Saboru) ću se prema Stranci odnositi zavisno od toga ko će je i kako voditi, u kojoj mjeri će ona slijediti unutarhrvatsku saradnju i zajedništvo, u kojoj mjeri će biti autentični predstavnik hrvatske političke volje u BiH i u kojoj mjeri će slijediti misiju i političku etiku na način kako je ja poimam".

Zajedno sa saradnicima iz vodstva Stranke sam organizirao Sabor koji je održan u demokratskom ozračju. U svom obraćanju, koje je po mome viđenju, dočekano s odobravanjem, svima sam zahvalio na saradnji te izrazio očekivanje da će novo vodstvo Stranku nastaviti voditi slijedeći ideju, misiju i ciljeve koji su nas vodili prilikom utemeljenja HDZ u BiH 1990. godine kao i prilikom institucionalizacije HDZ 1990, 2006 godine, navodi se u saopćenju.

Nažalost, kako navodi Ljubić, nedugo nakon Sabora je bilo vidljivo da novo vodstvo ima sasvim drukčije planove s HDZ-om 1990 što je u početku bilo manje vidljivo u odlukama i retorici užeg vodstva, a više po stajalištima i podršci sponzora i suflera iz dijela političke, akademske i medijske sfere, posebice onih sarajevske provenijencije.

"Nisam reagirao očekujući da će u konačnici HDZ 1990 slijediti misiju i odluke Hrvatskog narodnog sabora konsenzualno usvojene na zadnjem zasjedanju. Međutim, kada sam spoznao da vrh Stranke ne želi zajednički pa čak niti koordiniran nastup za predstojeće izbore sa strankama HNS-a već da planira oformiti suprotstavljeni blok čak sa strankama članicama ili podupirateljima tzv. Platforme, što je ne samo u suprotnosti s odlukama posljednjeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, već u suprotnosti i s idejom i misijom kao i programom HDZ 1990, obratio sam se članovima Predsjedništva i Središnjeg odbora izravno, a širem članstvu u podužem intervjuu, objašnjavajući zašto je presudno važno za hrvatski politički subjektivitet u BiH, ostvariti koordiniran nastup na sljedećim općim izborima.

Pri tome nikada nisam niti tvrdio niti smatrao da je neophodno, imati jednu zajedničku listu na svim razinama. Smatrao sa da i diferenciran zajednički nastup, ali dogovoren kao takav, ima smisla jer nakon izbora zatvara mogućnost koaliranja bez većinskog izbornog hrvatskog legitimiteta.

Ne želeći ovdje ponavljati već iznesenu argumenaciju na sastancima stranačkih i tijela HNS-a navest ću samo glavne razloge:

  • gorko iskustvo izbora na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH većinskim bošnjačkim glasovima u dva mandata i izbor potpredsjednika RS u prošlom, mandatu srpskim glasovima;

  • nametanje nelegitimnih hrvatskih predstavnika u vladama tzv. Alijanse 2001. i tzv. Platforme 2011. godine;

  • pokušaji implementacije Presude Europskog suda za ljudska prava na "tehnički način" , koji bi Hrvatima potpuno onemogućio bilo kakav utjecaj na izbor bilo kojeg od tri člana Predsjedništva;

  • nespremnost, partnera u Federaciji BiH, da se dogovori promjena Ustava koja bi omogućila Hrvatima izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda Federacije, a posredno onda i Dom naroda PS BiH;

  • projekt ustavne reforme Federacije BiH na prijedlog nelegalne, neustavne i nelegitimne Vlade, a temeljem "preporuka ekspertne skupine" koji bi, kada bi bio implementiran definitivno zacementirao Federaciju kao bošnjački entitet;

  • ekonomsko zanemarivanje i iscrpljivanje većinskih hrvatskih kantona i općina u Federaciji kako u socijalnoj tako i ekonomskoj i infrastrukturnoj sferi kroz prelijevanje financijskih sredstava prema Sarajevu iz većinskih hrvatskih kantona i općina i njihovih poduzeća i selektivna distribucija iz federalnog budžeta na većinska bošnjačka područja (o položaju Hrvata u Republici Srpskoj ne treba šutjeti, ali nema prevelike koristi ni govoriti jer je temeljito etnički očišćena od Hrvata, a sve više funkcionira kao "država" u "državi", što političkom Sarajevu izgleda previše i ne smeta sve dotle dok nema "trećega entiteta");

  • smatrajući da bi katastrofalan, politički, ekonomski i demografski trend u koji su Hrvati kao narod u BiH dovedeni, bio preveliki rizik za politički subjektivitet još četiri godine ostati bez legitimnih predstavnika u Predsjedništvu i vladama entiteta;

  • činjenica je da ništa od gore navedenog, osim općenito teške socijalne i ekonomske situacije, ne pogađa pripadnike druga dva naroda, navodi Ljubić.

On stoga smatra kako je jedini odgovor na razini povijesne odgovornosti u takvoj situaciji zajednički odnosno koordiniran nastup na predstojećim općim izborima u okviru HNS-a. U takvoj situaciji, drži Ljubić, mantrati da i Hrvati kao i ostala dva naroda trebaju na jednak način "ostvariti unutar narodni politički pluralizam a ostati u HNS-u", što je u predizbornom procesu jednako politički sukob, nije ništa drugo nego sukob s HNS-om.

  • Uvjeren sam da bi zajednički nastup bio oportun i za samu Stranku i njezine kadrove i vjerovao sam da bi hrvatski birači znali honorirati doprinos HDZ 1990 političkoj etici, vjerodostojnosti i dosljednosti u zastupanju narodnih interesa, navodi se u saopćenju.

Nadalje, Ljubić ističe kako mu je kao osnivaču i dugogodišnjem predsjedniku Stranke, koji je Stranci dao i ime, kao nekome ko se može pozvati i na svoje pravo osnivača HDZ u BiH 1990., bila intimna želja da ta i takva stranka nastavi i u budućnosti igrati aktivnu ulogu u zaštiti i promicanju hrvatskog identiteta i političkog subjektiviteta u BiH i izgrađivati je kao državu sposobnu i podobnu za euroatlantske integracije.

Nažalost, to se nije dogodilo, tvrdi Ljubić.

  • S iskrenim žaljenjem na kraju moram konstatirati da je HDZ 1990, kakvu sam utemeljio i kakva je prihvaćena od značajnog broja Hrvata i kakva se etablirala kao važan i konstruktivan subjekt na političkoj sceni BiH, došla do svog neslavnog kraja.

Nakon zadnje sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora i njenog integriranja i promjene imena, po meni, na nestatutaran , a upitno je da li i zakonit način, ona kao HDZ 1990 više i ne postoji.

Ne ulazeći u frazeologiju i verbalne akrobacije tipa "HDZ 1990 kao nove političke paradigme", "stranke koja BiH uvodi na europske tračnice", "reforme HNS-a" itd., istina je da se ovdje više ne radi o istoj stranci niti po ideji, niti po ciljevima niti po programu, a sada niti po imenu.

Stoga ovime obznanjujem da se ne mogu više smatrati članom te stranke. Pitam se da li ima smisla tražiti da me se briše iz članstva stranke koja ne postoji, a ako netko to smatra potrebitim "do it" - navodi Ljubić te ističe, da s obzirom na to da mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, na koji je izabran glasovima građana, pripada osobi, a ne stranci, ubuduće će u tom domu nastaviti djelovati kao nezavisni zastupnik.

  • Kako će ova nova stranka završiti, nije više moja odgovornost, ali analogija iz prošlosti sa sličnim projektima sugerira i odgovor. Smatram da do korjenite reforme ustava i time rješenja nacionalnog pitanja u BiH na principijelan i pravedan način, u Bosni i Hercegovini istinsku podršku birača će imati stranke koje su ujedno i nacionalni programi (bilo kako se one zvale i bilo kako se ideološki predstavljale).

U ovom momentu uz, sve deficite, kod Hrvata taj nacionalni projekt je Hrvatski narodni sabor. Njega, treba dograđivati, ispunjavati sadržajem, proširivati osnovu za što i postojeći dokumenti pružaju dovoljan okvir, a uvjeren sam da će sljedeći saziv nakon izbora donijeti i novu kvalitetu i nove ideje. Smatram da u Hrvatski narodni sabor trebaju biti uključeni svi legitimno izabrani predstavnici hrvatskog naroda kao i njihove stranke pod uvjetom da prihvaćaju misiju program i dokumente HNS-a.

Kao što sam već opetovano izjavljivao nakon što sam se oslobodio operativnih stranačkih obveza svoje političko djelovanje sam spreman fokusirati na jačanje projekta Hrvatskog narodnog sabora i tako nastavljam djelovati.

Mandat predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnoga sabora, koji sam dobio izravno od Predsjedništva HNS, a neizravno od samog Sabora, u nekoliko navrata sam na sjednicama Predsjedništva HNS-a stavljao na raspolaganje i svaki puta dobio konsenzualnu podršku za vođenje Glavnog Vijeća, navodi Ljubić.

Ističe kako je spreman voditi GV HNS-a sve dotle dok to Predsjedništvo smatra da treba i sve dotle dok osjeća da može kvalitetno doprinijeti projektu Hrvatskog narodnog sabora.

  • Najmanje imaju prava tražiti "vraćanje mandata Stranci" oni koji su otpočetka bili protiv obnove projekta Hrvatskog narodnog sabora, a nakon toga ga otvoreno ili prikriveno bojkotirali.

S obzirom na mnoge špekulacije, insinuacije, kojih će vjerojatno biti i nakon objelodanjivanja ovog saopćenja, želim jasno reći: ne namjeravam pristupiti niti jednoj postojećoj niti eventualno novoutemeljenoj stranci. Ovdje parafraziram ono što sam otprilike prije godinu dana napisao u već spomenutom pismu članstvu i dužnosnicima HDZ 1990.

Nikada nisam bio član niti jedne stranke osim Hrvatske demokratske zajednice. To što smo 1990. zbog zakonskih razloga morali dodati "BiH", a 2006. godine "1990" ne mijenja ništa u mom opredjeljenju. Za mene je HDZ uvijek bio prije opredjeljenje nego stranka i tu se nikada nije i neće ništa mijenjati, navodi Ljubić.

Osobama koje su zajedno s njim utemeljile HDZ 1990 ili su se Stranci priključili prihvaćanjem programa, ili jednostavno što su mu povjerovali, a već su istupili, isključeni iz istih razloga zbog kojih se on distancira od politike aktualnog vodstva, ili će naknadno iz istih razloga istupiti, Ljubić poručuje da imaju njegovu podršku za bilo koji format svog političkog djelovanja koji će izabrati u budućnosti, sve dotle dok slijede onu ideju vodilju zalaganja za očuvanje hrvatskog političkog identiteta i subjektiviteta i ideju hrvatskoga zajedništva, izgradnje BiH kao države tri istinski ravnopravna naroda i svih građana integrirane u euroatlantske integracije.