INTERVJU / Kurz za Klix.ba: EU ne smije izgubiti BiH iz vida, ne trošite vrijeme uspoređujući RS i Krim
Dolazite u prvu zvaničnu posjetu BiH, kakve poruke donosite?
Zapravo, ovo je moja druga zvanična posjeta. Kao austrijski ministar vanjskih poslova dolazim kao predstavnik jedne zemlje koja već godinama osjeća posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini i koja svojom obavezom smatra da ne skreće pogled.
Nedavno ste izjavili da je BiH potreban novi ustav. No, s obzirom na trenutnu političku situaciju, ali i ranije pokušaje promjene ustava, takvo nešto se čini gotovo nemogućim. Na koji način EU planira utjecati na bh. političare kako bi postigli kompromis koji bi doveo do promjene Ustava BiH?
Jasno je da ni ja ne mogu ponuditi spremno rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Ali ja ne vidim razlog zašto stanovništvo Bosne i Hercegovine ne bi zaslužilo funkcionalnu državu koja će ispuniti svoje osnovne zadatke i obaveze prema svojim stanovnicima. Isto tako nema objektivnog razloga zbog kojeg u Bosni i Hercegovini ne bi bilo moguće usklađivanje etničkih kolektivnih prava i individualnih građanskih prava koje bi omogućilo efektivno sudjelovanje pojedinca u pluralističkoj demokratiji. Pitanju Ustava bi se trebalo pristupiti što prije moguće i orijentirano ka cilju. Odlučujući faktor će biti konstruktivne snage unutar zemlje, možda i iz civilnog društva, te jedinstven, jasan pravac prijatelja Vaše zemlje. Protekle sedmice su mi pokazale da se u Bosni i Hercegovini dešava unutrašnja promjena. Njih bi kao Evropska unija trebali podržati.
Svaki pokušaj govora o promjeni Ustava u Republici Srpskoj se smatra atakom na taj entitet, vjerujete li da će se BiH uspjeti izvući iz pat-pozicije i u skorije vrijeme početi ozbiljnije razmišljati o evropskim integracijama? Kako bi se izašlo iz pat-pozicije svakako je kontraproduktivno da se uvijek upire prstom na jednog "žrtvenog jarca" i da se na njega prebacuje sva krivica. Vaša država će, prema mom mišljenju, uvijek biti decentralizirana. Radi se o razumnoj podjeli kompetencija između državnih razina.
BiH je duboko u problemima, a o tome najbolje svjedoče nedavni protesti u gotovo cijeloj zemlji, koji su i do danas nastavljeni u nekoliko bh. gradova. Smatrate li da bi zbog ekonomske i političke krize te velike nezaposlenosti moglo doći do novih sukoba na ovim prostorima ili će EU pokazati čvršću ruku prema bh. liderima, posebno u ovoj izbornoj godini?
Ono što je proteklih sedmica u Bosni i Hercegovini izašlo na površinu je sve drugo samo ne "virtualna" kriza. Radi se o opravdanim i veoma realnim zahtjevima građana koji se neće sami riješiti. Politički odgovorne osobe u Bosni i Hercegovini su, dakle, pozvane da sa građanima pokrenu ozbiljan dijalog o provedbi hitno potrebnih reformi. I dajem im pravo: Evropska unija i njene države članice sebi neće moći priuštiti da Bosnu i Hercegovinu izgube iz vida.
Hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić nedavno je izjavila da EU treba osmisliti specifičan pristup za približavanje BiH Evropskoj Uniji. Smatrate li da bi to bilo najbolje rješenje za BiH i koliko je uopće nešto takvo izvodivo?
Austrija veoma cijeni to što sa Hrvatskom kao najmlađom članicom Evropske unije imamo novog saveznika za što moguće brže približavanje svih zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Mi ćemo se unutar Evropske unije morati iscrpno pozabaviti time, zbog čega naša ponuda Bosni i Hercegovini, da se proces približavanja zemlje Evropskoj uniji, koji već godinama zapinje, dinamizira, do sada na žalost nije dovoljno iskorištena.
Mogući "novi pristup" će samo onda biti plodonosan, ako Bosna i Hercegovina pokaže dovoljnu spremnost za reforme. Jer, proširenje može funkcionirati samo kao partnerstvo. Nama su za to, kao partneri, potrebne odvažne ličnosti, koje će u fokus staviti buduće interese svog stanovništva, jasne strukture i nadležnosti, te sagovornici koji su sposobni za djelovanje.
U medijima se posljednjih dana nerijetko čuju usporedbe Krima i Republike Srpske, odnosno situacije u BiH i Ukrajini. Koji je Vaš komentar, da li se to uopće može porediti?
Moje mišljenje o tome, jer kao aktualni predsjedavajući u Vijeću Evrope veoma pažljivo pratimo razvoje u Ukrajini, je sasvim jasno: događaji na Krimu koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom, koje je Evropska unija jednoglasno osudila i sankcionirala, se ne mogu usporediti sa Republikom Srpskom. Ne bi trebali trošiti dragocjeno vrijeme na ovakve diskusije. Suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine su za cjelokupnu međunarodnu zajednicu neupitni. Političko vodstvo u Srbiji o tome zauzima odgovoran i dalekosežan stav, koji je uostalom tek nedavno ponovo potkrijepila i Rusija.
Vi ste u BiH, ali i regiji veoma popularni. Plijenite pažnju javnosti zbog Vaše mladosti i čvrstih političkih stavova?
I u Austriji su na početku moje godine izazivale veliku pažnju. Meni je drago zbog toga, jer onda tu pažnju mogu pozitivno iskoristiti za svoje zadatke kao ministar: za evropsku, integracijsku i vanjsku politiku.
Vjerujete li da bi i budućnost BiH bila mnogo bolja ukoliko bi na vlast došli mlađi ljudi i, kada posmatrate sa strane, smatrate li nešto takvo izglednim?
Sama starosna dob nije politička kategorija. Ali ono što vrijedi za svaku državu jeste: demokratija može funkcionirati samo onda kada je društvo u svojoj sveukupnosti i raznolikosti - a to uključuje i jednu vrstu ravnoteže među generacijama – zastupljeno u politici. Ja to želim i za Bosnu i Hercegovinu. Potencijala za to ima.
