Kurtćehajić smatra da zbog presuda suda u Hagu treba problematizirati postojanje entiteta RS
Akademik ističe da se približava 27 godina otkako su snage vojske i policije "tada faktičke paradržavne tvorevine pod nazivom Republika Srpska izvršile genocid u i oko Srebrenice što je presudio 26. februara 2007. godine najveći sud na planeti, Međunarodni sud pravde kojeg su osnovale 1945. godine Ujedinjene nacije".
"Kod parafiranja 21. novembra i potpisivanja 14.decembra 1995. godine Dejtonskog sporazuma kao međunarodnog ugovora povrijeđena je najjača norma međunarodnog prava IUS COGENS koja je prema članu 53. Bečke konvencije o pravima međunarodnih ugovora osnov ništavosti svakog međunarodnog ugovora. U svom biću ta norma na prvom mjestu zabranjuje genocid", upozorava Kurtćehajić.
Ističe kako je poznato je da je Međunarodni sud pravde presudio da su dijelovi vojske Republike Srpske izvršili genocid, a da se u nekim dijelovima presude spominje i policija tog entiteta.
"Također, imamo i više pojedinačnih presuda za genocid koje su pripadnicima vojnog i političkog života izrečene od strane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Potpisivanju Dejtonskog sporazuma prethodio je genocid u Srebrenici što predstavlja povredu IUS COGENS norme", ističe akademik.
Kurtćehajić navodi kako su učinjene i druge povrede IUS COGENS norme poput torture, izručivanje žrtve torture njenom mučitelju, ratove agresije i teritorijalnog proširenja, aparthejd (koji se ogleda u nametanju nošenja bijelih traka u Prijedoru) koje su utvrđene presudom Internacionalnog suda pravde u Hagu a i presudama Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
"Očigledno je da je IUS COGENS norma višestruko povrijeđena a prema međunarodnom pravu osnov je ništavosti svakog međunarodnog ugovora. I tu se nameće pitanje da li je Dejtonski sporazum automatski ništavan ili zahtijeva određenu verifikaciju. Radi se o pitanju na koje se svih ovih godina tražio odgovor", zaključuje Kurtćehajić.
Akademik Kurtćehajić ukazao je da je značajan doprinos odgovoru na ovo pitanje dao Alden Pervan, bh. državljanin koji živi i radi u Holandiji.
On je u svom uspješno odbranjenom magistarskom radu koji obrađuje ovu problematiku na Pravnom fakultetu u Holandiji, utvrdio da je potrebna verifikacija IUS COGENS norme i to tako što država koja smatra da je povrijeđena IUS COGENS norma obavijesti druge potpisnice međunarodnog ugovora o njenoj namjeri izlaska iz tog ugovora.
Verifikacija povrede navedene norme može se odvijati arbitražom ili da Internacionalni sud pravde u Hagu potvrdi povredu IUS COGENS norme čime bi se međunarodni ugovor poništio, a stanje vratilo na prvo prethodno pravno stanje što je, ističe Kurtćehajić, Republika Bosna i Hercegovina i njen tadašnji ustav.
"Razlog zašto je potrebna verifikacija ništavosti je da se ne bi unilateralnim potezima države pozivale na povredu IUS COGENS norme, a da ona uopšte nije učinjena. S obzirom na pravne mehanizme koji su u Bosni i Hercegovini uspostavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom nemoguće je preko institucija države BiH pokrenuti proces potvrde ništavosti Dejtonskog spoorazuma zbog povrede IUS COGENS norme pred međunarodnom arbitražom ili Međunarodnim sudom pravde u Hagu", mišljenja je akademik.
Smatra da je paradoksalno da postoji presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu, da su vojska i policija izvršile genocid u i oko Srebrenice, te da je od strane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju presuđen gotovo cijeli vojni i politički vrh Republike srpske od kojih imamo više presuda za genocid, a da djelo u čije ime je učinjen genocid i dalje postoji.
Smatra kako je u ovom momentu jedino moguće preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na inicijativu bilo koje države sponzora koja je članica UN-a, po ovom pitanju tražiti savjetodavno mišljenje od Međunarodnog suda pravde u Hagu, koji bi dao odgovor na pitanje da li je postojanje Republike Srpske u skladu sa odredbama međunarodnog prava nakon svih presuda oba Haška suda od kojih je više njih vezano za izvršeni genocid.
