Kulenović: Dešavanja na Krimu povod za razmišljanje kako će BiH dalje

"Ukoliko se nastavi politika da se putem etničke pripadnosti u svim dijelovima svijeta vodi slična politika, odnosno da se pod šifrom "ograničenog suvereniteta" ili šifrom "pravom naroda na samoopredjeljenje" realiziraju nove koncepcije, u tom slučaju BiH će se naći u izuzetno teškoj i složenoj poziciji", mišljenja je Kulenović.

Dodaje da je riječ o radikalnim razlikama jer je BiH svoju samostalnost dobila na osnovu demokratske volje većine građana referendumom 1992. godine, a preživjela je razaranja i smrt te BiH u tom kontekstu ne može biti podvedena pod ono što se "pravničkim jezikom u međunarodnim odnosima želi predstaviti kao pokušaj da se objedinjavanje zemalja vrši putem širih integracija u dijelove teritorija suverenih zemalja".

Stoga je Kulenović naglasio da je važno ponovo istaći prijateljstva BiH s drugim zemljama u svijetu kako bi se na njih oslonila, ali u smislu da se definiraju nove faze odnosa BiH i drugih zemalja odnosno kako iz humanitarne faze prijeći u fazu konstruktivne politike.

Sve to jer se Bosna i Hercegovina, smatra Kulenović, nalazi u izuzetno teškoj političkoj poziciji kada se prijeti njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Na ukrajinskom poluotoku Krimu, u kojem živi većinom rusko stanovništvo, oko 1,8 milijuna birača danas izlazi na referendum o pripojenju Krima Rusiji. Proruske vlasti žele regiju priključiti Rusiji, a Zapad je već najavio da neće priznati rezultate referenduma.

Pitanja glase: Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta? i Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?