Ekološka peć u Visokom najprije je trebala služiti za spaljivanje medicinskog otpada, rukavica, mantila i čaršafa koji se koriste pri ekshumacijama, ali i za kremiranje umrlih.
Objekat je izgrađen, međutim daljnja realizacija projekta je obustavljena zbog nedostatka novca.
"Nismo odustali od tog projekta, no trenutno to nije moguće zbog nedostatka novca. Objekat za kremiranje postoji, ali za nabavljanje opreme potrebno nam je blizu milion KM", kazao je za Klix.ba Kenan Karavdić, zamjenik direktora JKP Gradska groblja Visoko.
On je istakao da će krematorij, kada bude izgrađen, morati zadovoljavati ekološke uvjete koje propisuje Evropska unija.
I u Banjoj Luci je predviđena izgradnja krematorija u sklopu novog gradskog groblja u naselju Vrbanja. Kako saznajemo u Administrativnoj službi Grada Banje Luke, prva faza izgradnje gradskog groblja se privodi kraju, a izgradnja krematorija planirana je u trećoj fazi.
Riječ je o izgradnji modernog kompleksa Centralnog gradskog groblja, zahvaljujući čemu će biti riješen problem manjka grobnih mjesta u gradu na Vrbasu za narednih 30 godina.
"Kada će krematorij biti izgrađen ovisi o finansijskoj situaciji", kazao je za Klix.ba Milenko Šajić, glasnogovornik Administrativne službe Grada Banje Luke.
Na kremiranje se uglavnom odlučuju ateisti, agnostici i katolici, s obzirom na to da od četiri svjetske monoteističke religije, čiji pripadnici žive u BiH, jedino Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.
Porodice osoba koje za života iskažu želju da budu kremirane taj postupak moraju obavljati u zemljama regije, uglavnom u Hrvatskoj, gdje taj postupak košta blizu 300 eura, no troškovi prijevoza tijela su mnogo veći.
Otvaranjem krematorija u BiH, ne samo da bi porodice lakše ispunjavale posljednju želju svojih bližnjih koji naglase da žele da se njihovo tijelo nakon smrti spali, već bi i medicinski otpad - veterinarski, stomatološki i farmaceutski, bio spaljivan, a ne bi, kao sada, nerijetko, završavao u prirodi na divljim deponijama.
