Politika u BiH
104

Kratki vodič kroz dva dana političkog ludila: Zašto svi pričaju o klubovima naroda

S. H.
Detalji sa jučerašnjih sjednica predstavnčkih domova Parlamenta FBiH i BiH (Foto: Klix.ba)
Detalji sa jučerašnjih sjednica predstavnčkih domova Parlamenta FBiH i BiH (Foto: Klix.ba)
Postizborni period u Bosni i Hercegovini nikada nije bio burniji i uzbudljiviji. Vlast žele svi i svi plešu po rubu koji dijeli vlast i opoziciju.

Netom pred izbore i u cjelokupnom postizbornom periodu javnost u našoj zemlji je zaglušena pričom o desetinama kombinacija koje će odrediti ko će do 2026. godine vladati, a ko će u opoziciju. Složenost cijelom procesu donosi i isprepletenost i preklapanje utjecaja svake stranke na različitim nivoima, od kantona preko entiteta do državnog nivoa.

Šta je suština?

Složenost razumijevanja je još naglašenija nakon što je u izbornoj noći izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Upravo su te izmjene najviše promijena donijele u izboru delegata za federalni Dom naroda.

Tu dolazimo do opće političke histerije koja u pozadini zbivanja bukti već mjesec dana, a kulminaciju je doživjela jučer te bi trebala biti dovedena do pred kraj danas.

Kantonalne skupštine predlažu liste kandidata za koje se u svakoj skupštini glasa, a izabrani delegati, shodno matematici koju je propisao Schmidt odlaze u federalni Dom naroda. Ključna bitka se vodi između Osmorke s jedne strane i SDA i DF -a s druge strane.

A zašto je važan Dom naroda?

Riječ je o drugom Domu Parlamenta FBiH koji glasa o svim zakonima koje razmatra i o kojima glasa i Predatavnički dom. Dom naroda bi po definiciji trebao štititi vitalne nacionalne interese svih građana, a sastoji se od tri kluba konstitutivnih naroda (po 23 u svakom klubu) te kluba Ostalih (11).

Međutim uloga Doma naroda je politički najvažnija na početku, jer presudno utječe na to ko će biti vlast. Kako? Svaki konstitutivni klub predlaže predsjednika/potpredsjednika FBiH, a oni su bitni jer bez njihovog potpisa nema ni formiranja Vlade FBiH. Borba je ko će imati 11 delegata u nekom klubu jer je to minimum potrebnih ruku da bi se mogao delegirati kandidat za predsjednika/potpredsjednika FBiH.

Ipak, političku moć će imati ona grupacija koja bude imala eventualno 13 delegata, jer samim tim onemogućuje drugoj političkoj grupaciji, stranci ili grupi stranaka da uopšte kandidiraju predsjednika/potpredsjednika u nekom od klubova naroda. Predstavnički dom glasa o predloženim kandidatima i kada budu izabrani, ti kandidati između sebe biraju ko će biti predsjednik, a ko potpredsjednik FBiH. Ukoliko se ne dogovore, odluka je na Predstavničkom domu.

Suštinski grupacija koja ne skupi minimalno 11 delegata ne može ni predložiti svog kandidata.

Šta se jučer dešavalo?

Krajnji rok da kantonalne skupštine izaberu delegate za Dom naroda je danas. Tako će neki kantoni tek danas glasati. A trenutni omjer i prognoze govore da će SDA i DF imati gotovo sigurnih 12, dok bi stranke Osmorke mogle imati 11 u klubu Bošnjaka, gdje se vodi najveća borba. Međutim u Livanjskom kantonu bi trebalo doći do žrijeba pa bi lutrija mogla odlučiti da li će SDA/DF imati 13, a Osmorka 10, ili će omjer biti 12/11.

Jučer je konstituisan i Predstvnički dom Parlamenta FBiH. Osmorka je nastojala odmah izabrati i rukovodstvo tog doma i tako pokazati da oni preuzimaju vlast sa HDZ-om. Tako je pokušala spriječiti SDA koja je sa DF-om odlagala nastavak sjednice i planirala da se sjednica nastavi u ponedjeljak da bi u međuvremenu sačekali eventualnu odluku Ustavnog suda BiH koji danas treba donijeti stav po apelaciji Željka Komšić na Schmidtove nametnute odluke.

SDA i DF očekuju da bi Ustavni sud mogao nametnute odluke proglasiti neustavnim, te bi proces popunjavanja Doma naroda bio doveden u pitanje. Dakle, popunjavanje po Schmidtovim odlukama bi bilo neustavno.

Međutim, Osmorka je jučer ipak nakon niza pauza nastavila sjednicu pronašavši opravdanje u poslovniku da najstariji zastupnik od prisutnih može predsjedavati te je Osmorka sa HDZ-om izabrala rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Međutim, ključ je i dalje u kontroli Kluba Bošnjaka, jer ukoliko SDA i DF budu imali 13 svojih delegat, formiranje vlasti će biti znatno otežano. To je pozadina ogromne borbe posljednjih mjesec dana u kojoj su obje političke grupacije jedna drugu optuživale za ucjene, kupovinu delegata, prijetnje i slično. Zbog toga je priča o klubovima naroda, a posebno o klubu Bošnjaka dominirala u javnom prostoru.

Državni nivo

Paralelno sa borbom na federalnom nivou odvijala se prava drama u priči o izboru srpskih delegata u državni Dom naroda.

Državni Dom naroda ima 15 delegata i ima istu ulogu kao i federalni dom naroda. Glasa o svim zakonima koje razmatra i Predstavnički dom Parlamenta BiH te doslovno može kontrolisati procese na državnom nivou. Popunjava se tako što se iz FBiH bira pet Bošnjaka, pet Hrvata (biraju se u federalnom Domu naroda), a iz RS-a se bira pet Srba u Narodnoj skupštini tog entiteta.

Omjer snaga u NSRS-u je takav da je prije jučerašnjeg glasanja bilo jasno da će SNSD imati svoja tri sigurna delegata i da će opozicija (PDP i SDS) imati jednog sigurnog. Sva borba se svela na to ko će imati petog delegata. Ako bi dobio SNSD to bi bio njihov četvrti i to bi stranci Milorada Dodika omogućilo siguran ulazak u državnu vlast i potpunu kontrolu procesa u državnom parlamentu.

A ako bi tog delegata dobio PDP ili SDS, onda bi opozicija iz RS-a mogla ući u vlast na državnom nivou. Stranke iz Sarajeva su barem deklarativno navijale i poručivale da to treba biti PDP i SDS, računajući da te stranke nemaju rušilačku politiku prema BiH kao Dodik.

A da situacija bude zanimljivija moć za prevagu je bila u rukama Pokreta za državu, grupacije stranaka čije je sjedište u FBiH i koje u RS-u predstavljaju povratnike. Međutim, nakon višesedmične drame, optužbi, prozivki, ko, kako i za koga treba glasati, jučer smo u NSRS-u gledali finalni obračun. U toj političkoj predstavi glasovi iz Pokreta za državu (5 zastupnika) je tako raspoređeno da je Dodiku omogućen izbor čak četiri delegata za Dom naroda BiH.

Uslijedile su međusobne optužbe za izdaju. A borba za tog jednog delegata se svela zbog bojazni da će Dodik u poziciji sa četiri svoja čovjeka u državnom Domu naroda imati potpunu kontrolu svih procesa te se bez saglasnosti SNSD-a neće moći usvojiti nijedna odluka. Prije svega jer bez glasova SNSD-a neće biti moguće doći do entitetske većine koja je propisana zakonom.

A s obzirom na Dodikovu politiku u prethodnom mandatu, proruske stavove, saradnju sa HDZ-om sve ukazuje da će Dodik biti ključna figura bez koje ništa neće moći proći. To je suština priče i galame o državnom Domu naroda, odnosno o klubu Srba.