Obrativši se Sudskom vijeću, optuženi Kos je rekao da je morao učestvovati u ubistvima Bošnjaka na Vojnoj ekonomiji u Branjevu 16. jula 1995. godine, ali da mu je “žao svake žrtve”.
"Makar jedna nevina žrtva je katastrofa. Kajem se za svaku osobu koju sam ubio. Izvinjavat ću se svakoj žrtvi i porodici i svaku kaznu ću prihvatiti, ali najveća kazna mi je što psihički to moram nositi", kazao je Kos.
Uz Franca Kosa, Tužilaštvo BiH za učešće u ubistvima više od 800 muškaraca i dječaka u julu 1995. godine na Branjevu, tereti Stanka Kojića, Vlastimira Golijana i Zorana Goronju.
Prema optužnici, Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), a Kojić, Golijan i Goronja su bili pripadnici istog odreda.
Duško Tomić, branilac optuženog, je u završnom izlaganju rekao da je suđenje Francu Kosu "historijsko", s obzirom na to da nikada više neće biti suđeno jednom Slovencu za genocid koji je počinila srpska strana nad bošnjačkim stanovništvom.
Tomić je naglasio da su svi svjedoci, izuzev zaštićenog svjedoka Državnog tužilaštva Z-1, kazali da pripadnici Desetog diverzantskog odreda VRS "nisu znali za plan ubijanja Bošnjaka u Branjevu dok nisu stigli na odredište 16. jula".
"Franc Kos je počinio strašan zločin i ubistva, ali za razliku od Z-1, on nije lagao i nije sakrivao tu istinu. On je Haškom tribunalu još 1996. rekao za ubistva. Kos ne želi ništa. On ne trguje svojim optužbama. Sam je tražio da dođe u Sarajevu da mu se sudi nakon hapšenja u Hrvatskoj, a mogao je tražiti i da ide u Sloveniju", rekao je Tomić.
On je kritikovao Državno tužilaštvo, koje je u svom izlaganju tražilo da Kos bude osuđen na kaznu od 45 godina zatvora, istaknuvši da je to "drakonska kazna".
"Neobično je, u najmanju ruku, da se pijunima dodjeljuju takve kazne, a da se onima koji su planirali i počinili genocid daju male kazne i oni dolaze kao svjedoci pred ovaj sud. To ne pomaže ni istini ni pomirenju", dodao je Tomić.
Sudskom vijeću se obratio i dodatni branilac Kosa Predrag Drinić, koji je rekao da se ubistva Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, na način opisan u optužnici, "ne mogu okarakterisati kao genocid".
"Od osam hiljada navodnih žrtava, oko dvije i po hiljade je stradalo u koloni koja se probijala ka Tuzli, što znači da je sistematski strijeljano oko pet hiljada muškaraca. Postavlja se pitanje pravne kvalifikacije tog djela. Ukoliko znamo da je u drugim genocidima stradalo recimo milion Jermena ili četiri i po miliona Jevreja, mislim da možemo negirati pravnu kvalifikaciju ovog djela", rekao je Drinić.
Odbrana Stanka Kojića će završnu riječ iznijeti 22. maja ove godine.
