Konkursi ne znače ništa: Funkcioneri i dalje imaju pravo da zapošljavaju koga hoće
Demokratska praksa jasno nalaže da se diskreciono pravo na zapošljavanje može koristiti samo ukoliko postoji javni interes za takav vid angažovanja. S pravom se postavlja pitanje zbog čega je za institucionalni aparat zapošljavanje saradnika, savjetnika i ostalih državnih službenika i namještenika nacionalni interes.
Zakonska rješenja koja su još uvijek na snazi u BiH, već godinama su predmet kritika nevladinih organizacija, ali i bh. stanovnika koji ne bivaju primljeni u državnu službu uprkos najboljim rezultatima na javnom konkursu.
Jedan od primjera za takvo nešto je i član 31. Zakona o državnoj službi Federacije BiH u kojem piše da državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu FBiH, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs". U prijevodu to znači da javni organi nisu dužni primiti najbolje rangiranog kandidata.
Takvih primjera je mnogo s obzirom na to da građanima BiH nisu javno dostupne rang-liste kandidata, a često ni imena i prezimena osoba koje su postavljene na poziciju državnog službenika.
Naprimjer, za razliku od Agencije za državnu službu BiH koja u Službenom listu BiH objavljuje pregled postavljenih državnih službenika po mjesecima, u Službenim novinama FBiH imenovanja novozaposlenih se ne objavljuju.
Sistem zapošljavanja u institucijama BiH bolje je regulisan od sistema zapošljavanja u FBiH s obzirom na to da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH precizira da državnog službenika postavlja Agencija za državnu službu BiH u skladu s rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjerodavne institucije.
Ipak, državni zakon ostavlja diskreciono pravo kada je riječ o imenovanju rukovodećih državnih službenika s obzirom na to da "rukovodeće državne službenike imenuje mjerodavna institucija po prethodno pribavljenom mišljenju agencije, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs".
Ni Ministarstvo pravde BiH, a ni Federalno ministarstvo pravde nisu nam ni nakon 20 dana odgovorili na koji način se tumači pojam diskrecionog prava na zapošljavanje u državnim organima i šta u konačnici predstavlja javni interes u zapošljavanju.
Ovim povodom kontaktirali smo Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, iz koje su nam kazali da je agencija kroz Akcijski plan za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. prepoznala problem koji se odnosi na javne konkurse, odnosno mogućnost rukovoditelja da svojom diskrecionom ovlašću, izabere bilo koju osobu koja se nalazi na listi uspješnih kandidata, ne uzimajući u obzir uspjeh koji je kandidat postigao na pismenom, odnosno usmenom testiranju.
S tim u svezi, agencija je kroz nekoliko aktivnosti u strateškom programu 2.5. akcijskog plana, predvidjela modalitete kako da se ova oblast reguliše na način da se rizik od zloupotrebe diskrecionih ovlasti svede na minimum.
- Izvršenje analize zakonskih propisa koji reguliraju rad javnih institucija u BiH s ciljem utvrđivanja mogućnosti zloupotrebe diskrecionog odlučivanja
-
Izvršenje analize korištenja diskrecionih ovlasti, s ciljem uvođenja veće transparentnosti kako bi se svaka odluka u kojoj se primjenjuje ova ovlast morala obrazložiti i javno objaviti
-
U skladu s rezultatima analiza odrediti kriterije i uvjete pod kojima se primjenjuju diskrecione ovlasti i predložiti izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata u BiH koji reguliraju tu oblast
-
Implementiranje izmjene i dopune zakona koji reguliraju rad javnih institucija u BiH, a koji definiraju diskrecione ovlasti u pravcu smanjenja mogućnosti za njihovu zloupotrebu i povećanje transparentnosti njihove primjene.
"S obzirom na to da je rok za realizaciju navedenih aktivnosti druga godina po usvajanju strategije, odnosno treća godina po usvajanju strategije, navedene aktivnosti se trenutno nalaze u toku realizacije", rekli su nam iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Ističu kako su već započete određene radnje na realizaciji ovih aktivnosti te da će agencija u narednom periodu u saradnji s nevladinim sektorom održati niz radno-konsultativnih sastanaka na kojima će detaljno razraditi modalitete saradnje s ciljem što brže implementacije navedenih aktivnosti.
"Kao veoma važnu činjenicu želimo napomenuti da agencija u potpunosti sarađuje sa svim mjerodavnim institucijama u Bosni i Hercegovini, nevladinim sektorom, privatnim sektorom kada je riječ o realizaciji svih mjera iz akcijskog plana", kazali su nam iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Oni podsjećaju da Agencija svake godine objavljuje monitoring provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i Akcijskog plana za provedbu strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019., u kojem su detaljno opisane sve aktivnosti koje su poduzele institucije na planu provedbe aktivnosti iz akcijskog plana.
Podsjećamo, iako je moratorij na zapošljavanje u Federaciji BiH zvanično bio na snazi i u protekloj godini, institucije koje se finansiraju iz entitetskog budžeta dobile su 461 novog uposlenika u 2016. godini.
Ukupan broj zaposlenih u ovoj kategoriji tako se popeo na 7.360 i premašio čak i broj od 7.157 zaposlenih u 2011. godini. Ovo je ujedno i najveći skok u broju zaposlenih "na budžetu" zabilježen u prethodnih pet godina.
