Konferencija UN-a o slobodi medija: Stanje u BiH se pogoršalo, režim koristi riječi za manipulaciju
Konferencija se organizuje u okviru Globalnog pokreta za slobodu medija, pristup informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Vlada Nizozemske, a sprovode Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) i UNESCO.
Nakon održavane konferencije medijima se obratio ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto.
"U vrijeme tehnološkog napretka postalo je nevjerovatno da ono što smo mislili da će biti dostupno svima, slobodan pristup informacijama, ustvari nije dostupan svima. Desilo se to da su neki režimi koji ne njeguju slobodarsku tradiciju, autoritativni režimi počeli da koriste tehnologiju da bi se suspregnula slobodna misao, kako bi se zatvorio protok informacija. Dakle desilo se nešto suprotno od onoga što smo očekivali. I sada možemo primijetiti da se dešava bitka između autoritativnih režima koji tehnologiju koriste za manipulaciju. Desilo se to da se ta manipulacija izvozi. Mi smo imali priliku da u nekoliko izbornih ciklusa i u EU i u SAD-u, a pitanje je dana kada će se to desiti u Bosni i Hercegovini, izvoze se dezinformacije iz drugih centara. Medijska sloboda i sloboda riječi je nešto bez čega demokratsko liberalno društvo ne može funkcionisati. I upravo novi izazovi kojih nije bilo prije 15 godina su nešto o čemu moramo stalno govoriti", rekao je Forto.
On je naglasio i trend koji je također nevjerovatan, trend kriminalizacije verbalnog delikta što je bilo potpuno "ispalo" iz našeg rječnika.
"Imamo korištenje tehnologije za dezinformacije i to sa zvaničnih kanala. Imamo činjenicu u BiH da medijski stub demokratije nije dovršen i sagrađen na način da se odupre novim izazovima. Imamo neodrživ sistem naših javnih servisa i neće preživjeti napade u budućnosti. Zato moramo napraviti konsenzus kako naš sistem mora izgledati. Moramo uvesti u rasprave ovo pitanje. Moramo uvesti novi zakon o javnim servisima, zakon o elektronskim komunikacijama, zakon o transparentnosti vlasništva online medija. Građani nisu naviknuti na nove formate informisanja. Neko napravi sliku i naslov kući i mnogi povjeruju. Ogroman broj građana koji još nisu savladali to filtriranje izvora informacija, misle da je to vijest", rekao je.
Forto je poručio da je jako bitno da se u sistem uvede transparentnost, da jasno piše ko stoji iza jednog portala koji nema ni urednika ni novinara. Kazao je da ni EU još nije potpuno spremna za nove izazove, ali daleko je ispred BiH. Osvrnuo se i na pitanje zaštite novinara.
"Iako mnogi političari krive medije za dizanje tenzija, ali medij je samo medij, protok. Pogotovo ako se jasno zna ko stoji iza medija. Zaštita novinara je ključna, zaštita slobodne riječi. To je stub na kojem leži društvo. Ako normaliziramo napade na novinare, ako ne sankcionišemo pritisak, a kamoli fizički napad i prijetnju, onda gubimo bitku. Reakcija države mora biti i već po postojećem zakonodavstvu može se puno više toga uraditi", rekao je.
BiH će u decembru morati pokazati predanost poštivanju ljudskih prava
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald kazala je da su glavne teme konferencije obilježavanje Međunarodnog dana demokratije, temeljna uloga koju mediji imaju u demokratskom društvu te potreba da se osigura sigurnost novinara s obzirom na to da u današnjem svijetu ima sve više prijetnji, nasilja i diskriminacije novinara širom svijeta, pa tako i u BiH.
"Ovo je jako važna konferencija. Ona se fokusira na ulogu medija ne samo u BiH, već i u Srbiji i u Crnoj Gori. U BiH vidimo da se situacija promijenila kriminalizacijom klevete. Vidimo da je došlo do nasilja nad novinara na internetu, pa čak i fizičkog nasilja. Zato su ove konferencije važne da se pronađe rješenje. Trebamo pronaći političku volju da se osigura sigurnost novinara kako bi mogli nesmetano obavljati svoj posao", rekla je.
Ona je poručila i da u decembru ove godine BiH će biti pozvana u Ženevu na međunarodnu konferenciju gdje bi trebala da ponovo iskaže svoju predanost osiguranju osnovnih ljudskih prava i da osigura ta temeljna prava za sve svoje građane.
"Mi ćemo pratiti da sve mjere koje BiH bude preuzela budu stvarne, opipljive i mjerljive", kazala je.
Jurišić: Nadam se da će Evropska komisija BiH dati crveno svjetlo
Među prisutnima bila je i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić. Ona je kazala da se nada da će Evropska komisija Bosni i Hercegovini, kada kada je riječ o zaštiti novinara i slobodi izražavanja, dati crveno svjetlo.
"To je jedini način da se u BiH zakoni poput kriminalizacije klevete eliminiraju. Mislim da smo novinari, međunarodna zajednica, pojedini političari učinili sve što je u našoj moći da ukažemo koliko je rekriminalizacija klevete pogrešna", rekla je.
Jurišić je govorila i o važnosti Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
"Danas se okupljamo povodom 75. godišnjice univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ona je prije 75 godina predvidjela slobodu izražavanja, slobodu javne riječi kao elementarno ljudsko pravo. 75 godina poslije u BiH to pravo se krši. Želim podsjetiti da te 1948. godine jedna od država koja je bila suzdržana kada je riječ o univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima bila je Sovjetski Savez. Što se tiče Federacije ja sam dužna da upozorim da se u FBiH drugim zakonima pokušava ograničiti sloboda izražavanja. To je prije svega zakon o narušavanju javnog reda i mira kojim bi policija trebala da sankcionira novinara zbog lažne vijesti. To je prije svega neprihvatljivo i to trebamo zaustaviti", rekla je.
Ona je također kazala da su novinari mnogo uradili na svojoj zaštiti, ali potrebno je da i novinari i političari preuzimaju odgovornost za informacije koje šire.
Tri četvrtine napada na novinare ostane nekažnjeno
Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara također je govorila o sigurnosnoj situaciji te uslovima u kojima novinari rade.
"Novinari u BiH nisu sigurni, nisu adekvatno plaćeni i nemaju adekvatne radne uvjete što govori da se na tim poljima trebaju više raditi kako sami mediji, tako i domaće vlasti, ali i međunarodna zajednica. Mi imamo jedan paradoks da nakon dobijanja kandidatskog statusa za BiH imamo drastično pogoršanje medijskih sloboda i sigurnosti novinara. To govori da nešto ne radimo kako treba i da svi trebamo na drugačiji način rješavati pitanja ljudskih prava novinara, zaštite slobode izražavanja, ali s druge strane stvarati u javnosti kulturu poštivanja digniteta novinara i slobode izražavanja kao važnog elementa za sve građane da grade svoje društvo gdje mogu iznositi svoje stavove i mišljenja", rekla je.
Ona je naglasila da je ključ rješenja efkasno procesuiranje napada na novinare, uspješnost naših institucija tek 25,4 posto što govori da tri četvrtine napada na novinare ostane nekažnjeno. Ovo se mora hitno mijenjati. Pozivam Parlament BiH da izmijeni Krivični zakon BiH kako bi se osigurala zaštita novinara koji su u stalnom riziku.
