WWF poziva sektor hidroenergije da smanji uticaj brana na prirodu i ljude u predjelu Dinarskog vijenca. Ključni akteri iz sektora vode, energije i okoline u regiji, kao i svjetski stručnjaci i predstavnici velikih međunarodnih finansijskih institucija će diskutovati o novim pristupima hidroenergiji, zasnovanim na najnaprednijim naučnim zaključcima i najboljoj praksi koja se koristi širom svijeta.
Predložen je niz mjera da se poveća održivost razvoja hidroenergije. Ove mjere kreću se od pažljivog strateškog planiranja koje čuva dragocjene prirodne predjele usvajajanjem standarda zaštite okoliša, i od osiguranja minimalnog protoka čime se ograničava utjecaj na prirodu i biodiverzitet, pa do odgovrajućeg projekta i izvođenja vodene infrastrukture. Konferencija ima za cilj da pomogne donosiocima odluka u zemljama Dinarskog vijenca da naprave izbore zasnovane na dobrim informacijama i da podstakne na slične pristupe u regiji da bi se poboljšao uticaj na okoliš vodene infrastrukture.
"Hidroenergija ne ispušta CO2 i ovo je čini veoma atraktivnim izvorom alternativne energije u kontekstu stalno rastućih klimatskih promjena i nedostatku konvencionalnih izvora energije u regiji – ali često rezultira negativnim uticajima na druge ključne potrebe za vodom kao što je poljoprivreda ili ribarstvo, kao i krhke vodne ekosisteme i ljude koji ovise o njima,” rekao je Paolo Lombardi, direktor WWF Mediterantskog programa. "Od velikog je značaja da svi imaju priliku iznijeti mišljenje sa ciljem da se nađe najbolje moguće riješenje za održivu upotrebu dragocjenih resursa svježe vode – iz tog razloga WWF spaja danas zainteresirane strane."
Hidroenergija osigurava više od 40% potrošnje energije u regiji Dinarskog vijenca. U mnogim zemljama još uvijek predstavlja najveći dio snabdjevanja energijom i skoro je ekskluzivan izvor energije u zemljama kao što su Albanija i Crna Gora, čija proizvodnja električne energije je 90% iz hidroenergije.
U Crnoj Gori, Skadarsko jezero - ključna regija za biodiverzitet na Balkanu - je pod prijetnjom četiri brane koje se planiraju na rijeci Morači. Prema studiji WWF-a, partnera Green Homea i nezavisnih stručnjaka, brane bi mogle jako uticati na nivo vode u jezeru time dovodeći u pitanje bogatu riblju faunu i negativno utičući na stotine lokalnih porodica koje žive od ribarstva.
U isto vrijeme, prirodni tok delte rijeke Neretve u Hrvatskoj je ugrožen hidroenergetskim infrastrukturama izgrađenim uzvodno. Ovo doprinosi prodoru slane vode koja škodi poljoprivredi. U Bosni i Hercegovini biodiverzitetska ključna tačka Hutovo blato je također pod prijetnjama neprirodne distribucije vode – koja bi mogla negativno uticati na poljoprivredne i aktivnosti u turizmu, ključnim izvorima prihoda u ovoj regiji.
"Zemlje Dinarskog vijenca su na putu ka pristupanju EU, stoga implementacija održivijeg upravljanja vodenim resursima, zasnovanog na EU Direktivi Okvira Voda, predstavlja veliku priliku za ove zemlje da ispune zahtjeve EU", rekla je Angela Klauschen, iz ureda za politike u sektoru za tekuće vode u WWF Mediteranskom programu.
WWF poziva na otvoreni dijalog između zainteresiranih strana u regiji da podjele najbolje prakse i iskoriste pristupe koji mogu hidroenergiju učiniti održivijom – uključujući nove inicijative kao što je Forum za procjenu održivosti Hidroenergije (Hydropower Sustainability Assessment Forum (HSAF)), globalnu saradnju predstavnika različitih sektora koja ima za cilj da razvije široko prihvaćene alate za procjenu održivosti koji bi mjerili i upravljali performancama u sektora hidroenergije.
