Smješten u općini Altach između gradića Hohenems i Götzis, mezarje služi svim islamskim zajednicama iz različitih mjesta i gradova u pokrajini Vorarlberg, i omogućava ukop prema islamskom vjerskom obredu.
Objekt može primiti 700 mezara, obuhvaća i gasulhanu (postrojenja za ritualno pranje), kao i mali mesdžid (molitveni prostor).
Cjelokupni projekt mezarja projektirao je mladi arhiteka Bernardo Bader iz Vorarlberga, a Sarajka Azra Akšamija je dizajnirala interijer mesdžida, uključujući kibla zid, mihrab(molitvena niša) i ćilime. Ćilimi su tkani u Sarajevu, a proizvedeni su u Udruženju za zaštitu bosanskog ćilima.
Azra Akšamija je umjetnica i historičarka islamske arhitekture.
Trenutno živi u Cambridgeu, SAD i profesorica je na fakultetu za arhitekturu, Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Otvorenju su prisustvovali visoki predstavnici Austrijske federalne i regionalne vlade, gradonačelnik Altacha, predstavnici regionalne katoličke i islamske zajednice,kao i više od hiljadu posjetilaca raznih vjera i kultura.
Jednu od dova za otvorenje učio je hafiz Sulejman Bugari, hatib Bijele džamije u Sarajevu.
U austrijskoj pokrajini Vorarlberg prema popisu iz 2011. živi 38.000 muslimana, koji čine 10 posto stanovništva. Oni su druga najveća vjerska skupina nakon katolika.
Muslimanska zajednica u Vorarlbergu uglavnom se sastoji od turskih imigranata, koji su došli Vorarlberg šesdesetih godina kao "gastarbajteri", te bosanskih muslimana, koji su u Austriju većinom imigrirali tokom prošlog rata, te imigranata iz Čečenije i različitih zemalja sjeverne Afrike, koji su se naselili u regijiu posljednja dva desetljeća.
Otvorenjem ovog mezarja, i imigranti i domaćini u pokrajini Vorarlberg postavljaju važan putokaz za budući suživot u Austriji.
Azra Akšamija je istakla ovu simboliku dizajnom za interijer mesdžida i mihrabom koji nastoji da simbolično poveže različite kulture u Vorarlbergu izborom šindre kao dekorativnog materijala, kao i islamskim arhitektonskim formama, apstrahirajući tradicionalne elemente džamija iz osmanlijskog perioda.
Serdžade koje se nalaze ovdje nastale su u radionici Udruženja za zaštitu bosanskog ćilima, koju je osnovala umjetnica Amila Smajović.
Rad Amile Smajlović posvećen je poticanju istraživanja i očuvanja bosanske tradicije ćilimarstva, a njena radionica zapošljava žrtve rata u Bosni i Hercegovini.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
