U proteklom periodu njen rad su osporavali opozija i stručnjaci, jer do sada po utvrđenim nepravilnostima koje je dostavljala nadležnim pravosudnim institucijama nije okončan nijedan proces niti je došlo do raskidanja privatizacijskih ugovora.
O radu Komisije u proteklom periodu u utorak 21. juna izjasnit će se i poslanici Narodne skupštine RS-a. U pripremljenom izvještaju se tvrdi da je Komisija utvrdila veliki broj sumnjivih postupaka privatizacije, ali da su oni teško dokazivi.
Od osnivanja do danas izvršila je uvid u privatizaciju 199 preduzeća i četiri banke, te zaključila da postoji osnovana sumnja da je na nezakonit način izvršena privatizacija državnog kapitala u 96 firmi.
Od toga se 72 privatizacije odnose na postupak metodom licitacije, 13 na prodaju nekretnina iz pasivnog podbilansa, šest na pripremu privatizacije, četiri na privatizaciju banaka i jedna na izvršenje ugovorenih obaveza.
Međutim, takvo mišljenje nisu imali i pravosudni organi.
”Svi predmeti u kojima je Komisija zaključila da postoji osnovana sumnja u zakonitost provedenih privatizacija dostavljeni su nadležnim istitucijama na dalji postupak i procesuiranje. Pravomoćnim presudama Okružnog suda Banja Luka i Vrhovnog suda RS-a zaključeno je da su sumnje Komisije za privatizaciju nedovoljno uvjerljive i da su provedeni postupci privatizacije u skladu sa zakonom”, navodi se u izvještaju o kojem će se izjasniti i entitetski parlamentarci.
Interesentan je i podatak da se u izvještaju ove komisije "kao čudan” ocjenjuje stav da je nekadašnja Direkcija za privatizaciju imala pravo da donosi pravila licitacije i drugih metoda prodaje, kao i da ta pravila implementira, vrši njihovu kontrolu i da primjenjuje sankcije zbog neizvršenih obaveza, što je nonsens u zakonodavstvu.
”Navedene metode privatizacije i zakonska regulativa više puta su mijenjane u toku trajanja privatizacije, što je Komisiju navodilio na sumnju da je bilo unaprijed podešavanja pravila i namještanja uslova privatizacije pojedinim kupcima”, stoji u izvještaju.
Čest je slučaj da se kupac javi na posljednju ponudu ili na cijenu koja je viša samo za 1 do 3 standarda sniženja, bili su dovoljan povod Komisiji za reviziju da zaključi da je bilo namještenih licitacija.
Ipak, nakon provedenih sudskih procesa i donesenih pravosnažnih sudskih odluka da su licitacije i druge metode koje su korištene kod prodaje državnog kapitala vršene u skladu sa zakonom, Komisija nije više dobijala zahtjeve te vrste, niti bi revizija privatizacije u ovom dijelu bila svrsishodna.
Komisija potvrđuje i da su se kupci preduzeća u RS-u na prihvatljiv način pridržavali preuzetih obaveza, ali samo u periodu trajanja ugovora, najčešće tri godine.
Nakon isteka ugovora bez ikakve obaveze mogli su prodavati kupljenu imovinu, mijenjati djelatnost i otpuštati radnike.