{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komšić za Klix.ba: Članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici naroda, zaustavit ću Čovića

19.1.2018. u 18:24
1.313
808
Komšić za Klix.ba: Članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici naroda, zaustavit ću Čovića
1.313
Komšić za Klix.ba: Članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici naroda, zaustavit ću Čovića
Željko Komšić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić najavio je svoju ponovnu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a u intervjuu za Klix.ba obrazlaže svoju odluku, nudi rješenja za trenutne krize, odgovara na prozivke, govori o izbornom zakonodavstvu i drugim temama.
Gospodine Komšiću, moglo bi se kazati da smo u protekle četiri godine dosta nazadovali, bar kada je riječ o općoj političkoj stabilnosti. Šta znači vaša kandidatura na poziciju člana Predsjedništva BiH: vraćanje ka periodu od prije četiri godine ili kako to neki najavljuju, da ne kažem prijete, put prema još većem nepovjerenju i blokadama?

Mi te blokade već imamo. Naivan je svako onaj ko misli da će bilo šta zaustaviti HDZBiH i Dragana Čovića u realizaciji svojih namjera. Ja sam tu nebitan i ta kandidatura se ne može posmatrati u tom kontekstu. Riječ je jednostavno o realizaciji strateškog političkog cilja koji je, koliko se ja sjećam, Dragan Čović najavio još 2012. godine. Od tada su njegove najave da će ići do kraja.

Njega se može zaustaviti političkim sredstvima. Neophodno ga je udaljiti od centara gdje može suštinski odlučivati u smislu da može potezati mehanizme blokade. Moju kandidaturu možete, jednim dijelom, posmatrati u tom smislu: da ga se udalji od mjesta gdje može koristiti mehanizme, i ustavne i zakonske, koje koristi sada za blokade svih procesa u Bosni i Hercegovini.

Pokazalo se da su namjere predstavnika HDZ-a, prije nego što se uopće raspišu izbori, da izmijene izborno zakonodavstvo. Mislite li da će im to uspjeti onako kako oni to namjeravaju uraditi?

Mislim da neće, a i oni su toga svjesni. Svima njima je bilo jasno da ono što su predložili kao izmjenu Izbornog zakona u smislu implementacije odluke Ustavnog suda BiH, po apelaciji Bože Ljubića, jednostavno neće dobiti većinu. Tako da mislim da su oni to jednostavno iskoristili za daljnje zauzimanje javnog prostora, dizanje tenzija i izazivanje konflikta.

Siguran sam da bi vam i oni, ukoliko su iskreni, isto to rekli u odgovoru na isto ili slično pitanje. Niko nije naivan u Bosni i Hercegovini, u tom smislu, i svi znaju računati. Tako da prema mom mišljenu priča o izmjenama Izbornog zakona zapravo ima za cilj radikalizaciju političke scene u Bosni i Hercegovini, što su u dobroj mjeri i postigli.

Sigurno su bili svjesni da ne može doći do realizacije tih ciljeva za koje se zalažu HNS, HDZ i Dragan Čović.

Šta je, prema vašem mišljenju, rješenje za tu situaciju?

Mislim da se treba vratiti ustavnim rješenjima i ustavnim principima već datim Dejtonskim sporazumom kakvi god oni bili. Ukoliko to oni neće, onda treba otvoriti priču o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine, a u skladu s tim i ustava Federacije BiH i Republike Srpske, ali na tragu realizacije presuda Suda za ljudska prava u Strazburu.

To su, prema mom mišljenju, dva puta kojim trebaju i moraju ići ukoliko su pošteni u svojim namjerama, ukoliko zaista žele da poštuju demokratske principe koji važe u demokratskom svijetu.

Ovo što se sada radi je jedna vrsta pritiska, ucjene, ne bi li se realizovao projekt takozvane "Herceg-Bosne" koji je propao još u doba rata. To je jednostavno jedan pokušaj da se dođe do realizacije ratnih ciljeva političkim putem. Prema mom mišljenju, to je to svrha svega ovoga što se sada dešava.

Naravno, u sjeni svega toga ostala je priča o reformskoj agendi, evropskom putu Bosne i Hercegovine, NATO više niko i ne spominje, reformu sektora odbrane neophodnu za NATO integracije... To je rezultat aktuelne vlasti. Moramo biti malo otvoreni u analizi te situacije. Čini mi se da su ti odnosi najkomplikovaniji od 1996. godine.

Ponovo su se počela "koplja lomiti" između onih koji tvrde da ne bi trebalo da jedan narod drugom bira političke predstavnike i onih koji smatraju da je riječ o legitimnoj političkoj borbi. Koji je vaš odgovor na ta proturječja?

Ja bih se vratio na Ustav Bosne i Hercegovine. U Ustavu to ne stoji. On ne prepoznaje, niti daje za pravo bilo kome da izvlači iz odredbi Ustava priču o predstavnicima naroda. Tu imate priču o pripadnicima naroda. To dok je tako mora se poštovati.

Dakle, oni koji su kreirali Dejtonski mirovni sporazum, oni koji su kreirali Ustav prema kojem danas treba da funkcionišemo su sigurno imali na umu to. Oni su tad mogli, da su htjeli, uvesti taj etnički koncept u punom kapacitetu pa bi se moglo pričati o predstavnicima naroda, odnosno delegatima. Ali to nije urađeno u Dejtonu. Kad nije urađeno u Dejtonu, dajte onda da to poštujemo. Svjesno su to uradili znajući do čega to može dovesti.

Druga stvar, Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati po ovakvom konceptu koji pokušavaju nametnuti HNS, HDZ i Dragan Čović, kao i ostale etničke stranke.
Pa 30 godina, koliko živimo u takvom konceptu, mi daje za pravo na ovakvu tezu. Taj koncept je proizveo samo konflikt, u ovom ili onom obliku. On je generator konflikta u Bosni i Hercegovini, a samim tim i nestabilnosti cijele regije.

Prema mom mišljenju se treba vratiti nekoj drugoj priči, a ta priča je definisana, na kraju, i u presudama Međunarodnog suda za ljudska prava. To je priča o tome da mi svi, prije svega kao pojedinci, moramo biti zaštićeni kako bi naposljetku bila zaštićena i naša kolektivna prava. Vladajuće stranke neće da razmišljaju na tom principu. One bi da završe i realizuju svoje ratne ciljeve, da ograde teritoriju, što je prijetnja za Bosnu i Hercegovinu. A u nekim političkim krugovima ta ideja o podjeli Bosne i Hercegovine nije umrla.

Zlatko Lagumdžija je u intervjuu za naš portal kazao da je Željko Komšić 2006. godine bio pokušaj mirenja građanskog i nacionalnog, a da je 2018. alibi za podjelu države. Kako gledate na takve stavove, budući da vaša kandidatura odgovara Stranci demokratske akcije, a u određenom smislu i HDZ-u?!

Ja bih volio da je pomenuti gospodin ostao dosljedan u svemu. To nije pričao 2006. i 2010. godine kada sam se ja kandidovao. Pričao je suprotnu priču. Mislim da je to neka vrsta ličnog obračuna sa mnom. On je mnogo pametniji čovjek od toga što je izgovorio, ali sigurno je da traži javnu pažnju i neku vrstu moje reakcije. Ali neće je dobiti. Ne mislim da je on toliko bitan faktor da bi se na njega trebalo obazirati u tolikoj mjeri. Dakle, samo nek se sjeti šta je pričao 2006. i 2010. godine, a šta danas priča.

Podsjetio bih ga da je on 2012. godine potpisao sporazum s Draganom Čovićem koji je, zapravo, realizacija ovih današnjih HDZ-ovih zahtjeva. Nek se sjeti principa nejednake vrijednosti glasa...

Smatrate li da bi ljevica trebala biti kompaktnija i da bi najave da ide na izbore s tri kandidata mogla biti pogubna zbog raspodjele glasača?

Mislim da ljevica ide dobrim putem. Ona ne može biti kompaktna, to nije proces koji se može završiti preko noći. Ne postoje društveni i politički procesi koji se lome preko noći. Ljudi koji učestvuju u takvim procesima su svjesni takve situacije. Siguran sam da će to imati jedan pozitivan ishod.

Kad je riječ o Demokratskoj fronti, spremni smo da to realizujemo što je brže moguće. Spremni smo čak i da idemo do formalnog jedinstva. Naravno, ukoliko bismo išli u takvu vrstu političke aktivnosti, onda bismo morali napraviti prostora za neke nove ljude na čelnim mjestima te organizovane političke strukture.

Za neke stvari treba vremena. Nemam dileme da će se to, zaista, desiti.

Kako je odjeknula najava vaše kandidature u unutarstranačkim krugovima, kako DF-a, tako i SDP-a?

Nisam se ja s tim bavio. Moja kandidatura nema nikakve veze s tom vrstom odnosa. Moja kandidatura isključivo ima veze s onim što rade HNS, HDZ i Dragan Čović. Kad sam već u ovoj vrsti posla, političkom životu, smatram da je moja obaveza da pokušam to zaustaviti. Mislim da bi bila greška da to nisam uradio.

Ovo o čemu govorite nije usmjereno ni prema SDP-u, niti prema drugim strankama ljevice, već isključivo prema HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je prilikom posjete Sarajevu kazala kako smatra da je neophodno poštivati presudu Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Kako gledate na njenu posjetu?

Hrvatska je zainteresovana da i dalje ima svoje političke i ekonomske instrumente u Bosni i Hercegovini. To realizuje preko HDZ-a BiH, stranke koja djeluje u vlasti. Ja mislim da je to jedini cilj te politike koju ne zastupa samo Kolinda Grabar-Kitarović, već čitav HDZ Hrvatske pa i predstavnici drugih stranaka u Republici Hrvatskoj. Oni su zainteresovani za realizaciju tog strateškog vanjskopolitičkog cilja.

To što rade je, prema mom mišljenju, otvoreno miješanje u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine. Zamislite da neko od nas uđe u komentarisanje stanja u Republici Hrvatskoj, da komentarišemo naprimjer odnose prema Srbima u Hrvatskoj, komentarišemo zahtjeve za neku vrstu veće autonomije Istre i tako dalje. Kako bi to bilo shvaćeno i doživljeno? To bi, tad, zaista bilo otvoreno miješanje u unutrašnje odnose Republike Hrvatske.

Kod nas je postalo normalno da nam stalno dolaze komentari te vrste, i iz Hrvatske i iz Srbije, i da se na njih reaguje kao da je to normalno, kao da imaju pravo na to. Ne mogu oni određivati kakva će biti struktura BiH, kakav će biti izborni zakon, ustavna rješenja. Svugdje u svijetu to povlači najoštrije proteste državnih organa, čak mislim da povlači mogućnost Bosne i Hercegovine da reaguje direktno u Briselu na ponašanje zemlje koja je članica EU.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
U razlazu Elmedina Konakovića i SDA upravu je:
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: