Komšić: Sporazum "Sejdić - Finci" mora biti suštinski ispravljen

Predstavnici organizacija civilnog društva istakli su da su ohrabreni odlučnošću Komšića da stane u odbranu građanske BiH i ponovili razloge svog neslaganja sa spornim prijedlogom.

"Činjenica je da se ovim sporazumom umjesto da se ukine, jača diskriminacija građana i građanki BiH koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Žalosno je da se odluka Evropskog suda za ljudska prava, čijom se implementacijom trebao unaprijediti ustavni položaj Ostalih u BiH, na ovaj način iskorištava da se taj položaj dodatno oteža i na duže staze ukine svaka mogućnost da svi oni koji se ne osjećaju kao pripadnici/e konstitutivnih naroda u BiH ravnopravno učestvuju u političkom životu i ostvaruju ista prava kao konstitutivni narodi", istakli su predstavnici organizacija.

U nastavku razgovora, rečeno je da je poražavajuća činjenica da su predstavnici političkih partija, vođeni aktuelnim stranačkim interesima, ostali pri tome da sporazum pretoče u Ustav BiH i Ustav Federacije BiH, te da će, ukoliko se prijedlog u ovom obliku uputi u parlamentarnu proceduru, to ostati upamćeno kao najveći atak na demokratiju i ljudska prava u poslijeratnoj BiH.

Zaključeno da se usvajanje ovog sporazuma kao temelja za ustavne reforme mora na svaki način zaustaviti ako on dospije u parlamentarnu proceduru, te da parlamentarni zastupnici moraju biti svjesni da bi, dizanjem ruke za ovakav prijedlog ustavnih amandmana, direktno podržali uvođenje aparthejda u BiH i tako izgubili svaku podršku u onom dijelu biračkog tijela koji se tome protivi.

Dervo Sejdić, aplikant pred Sudom za ljudska prava u Strazburu i jedan od predstavnika organizacija civilnog društva, u razgovoru sa Komšićem je komentarisao:

"Cilj moje tužbe Sudu u Strazburu bio je da obezbijedim nadu stotinama hiljada ljudi u BiH koji se ne osjećaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, da će moći biti ravnopravno birani, te da će bilo ko među njima imati šansu da jednog dana sjedi u istoj ovoj zgradi Predsjedništva i radi u najboljim interesima ove zemlje. Ova nada, koja je probuđena odlukom suda iz 2009. godine, danas se ovim sporazumom gasi, a građani BiH, svi oni koji ne pripadaju konstitutivnom narodu na teritoriji na kojoj je on većina, tjeraju se da budu građani drugog reda. Danas u Predsjedništvu BiH nemamo članove iz reda naroda koji nisu konstitutivni, ali imamo osobu koja je odlučila da interese svih građana BiH stavi ispred interesa jedne partije, interesne grupe, pa čak i svojih vlastitih interesa. To je jedan od razloga zbog kojih organizacije civilnog društva još uvijek nisu izgubile nadu da ovaj sramni sporazum ipak neće postati realnost u BiH te da daljnji koraci, kao što su nove tužbe i pozivi na bojkot popisa 2013. godine, neće biti potrebne. S druge strane, mi ostajemo spremni da pribjegnemo i ovakvim postupcima ukoliko nam ne preostane nijedna drugačija mogućnost za odbranu ideje ravnopravnosti i demokratije u BiH."