Komšić najavio da će i sljedeće godine biti kandidat za Predsjedništvo BiH

"Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije, koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska", kaže Komšić.

Osvrnuo se i na pitanje dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, kazavši da nije optimista da će se to desiti do kraja godine, posebno jer BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Evropske komisije za to.

Napominje da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno misleći na neusvajanje nekoliko zakona i to onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa, javnim nabavkama, a kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.

Kako je riječ o putu BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ove sedmice održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH, na kojoj je razmatran prvi Program reformi i šta je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.

Član Predsjedništva BiH smatra da će u kontekstu puta BiH ka NATO savezu Hrvatska nastojati zaustaviti neke stvari insistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.

Prema Komšićevim informacijama, Hrvatska je u tim svojim namjerama uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške.

"Šta god se dalje dešavalo, BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Evropske unije, jer je alternativa tome haos, ne samo u BiH, nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče - NATO i EU", kazao je Komšić.

Osvrnuo se i na proces izmjena Izbornog zakona, za šta smatra da bi bio uspjeh ukoliko bi se tim izmjenama dekriminalizirao izborni proces, što se prije svega tiče onemogućavanja izbornih krađa, prevara i žalbenog postupka, ali i uvođenja novih tehnologija.

To bi, smatra Komšić, za BiH bio veliki napredak i time bi se vratilo povjerenje u proces glasanja, ali i pružila drugačija politička slika nakon sljedećih izbora, a moguće je i da bi raspored političke moći bio drugačiji.

"Što se tiče tih veliki političkih ciljeva, bez obzira na to ko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a, niti kontrazahtjevima, pa čak ni onim koje zastupam lično, a to je prije svega uvođenje građanske države", dodao je Komšić.

Napominje da jedino preostaje da se sagovornici iscrpljuju u svađama o različitim idejama, iako smatra da je možda to nekima i cilj, jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju.

Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na narednim općim izborima koji bi trebali biti održani u oktobru 2022. godine, dodajući da će biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela.

Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovom nivou, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli da li će se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani.

Ukoliko bi se postiglo da svaki građanin osjeća svaki dio BiH kao svoj, on bi vjerovatno rekao da je vrijeme da završi svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za šta se bori tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira na to kako se zovu.

"No, koliko vidim, to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to", kazao je.

Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića, koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike, što zagovara HDZ, kazavši da za njega to nije novost.

Njihovim stavovima nije iznenađen, iako smatra da je taj koncept potpuno pogrešan, jer ukoliko se na taj način nastupa, onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u "torove" i postoji samo nešto što se zove etnička politika.

"U Ustavu BiH to ne stoji, jer da stoji, ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka, ja sam u Predsjedništvu BiH", podvlači Komšić.

"To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu", kada se Ustav izmijeni na takav način, Komšić naglašava da će to poštovati, bez obzira na to što misli da to ne bi bilo uredu.

Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu saradnju i jednu od inicijativa u regionu - takozvani "Mali Šengen", kazavši da je za region najbolja priča koja se odvija u okviru "Berlinskog procesa", jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi "Mali šengen".

"Berlinski proces ima punu podršku zemalja Evropske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i finansijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati", zaključio je u intervjuu član Predsjedništva BiH Željko Komšić.