Jedan od današnjih gostiju u okviru ovog programa bio je sadašnji dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i ratni član Predsjedništva Republike BiH Ivo Komšić koji je govorio o svojoj knjizi "Preživljena zemlja" u kojoj su objedinjeni njegovi predratni i ratni dnevnički zapisi i obuhvata razdoblje od 1988. do 1995. godine.
Prisjećajući se pregovora koji su vođeni radi završetaka rata u kojima je i sam aktivno sudjelovao, naglasio je da su bili teški, ali sve dok su se učesnici u ratu oslanjali na međunarodne medijatore, koji su vodili podjeli BiH i produbljivaju ratnih djejstava, rat nije zaustavljen, nego je tek angažmanom domaćih aktera konačno završen.
Danas, 20 godina kasnije, sporazum u koji je ugrađen i Ustav BiH, pokazao se kao nefunkcionalan, a Komšić ističe da BiH ima jedinstveno uređenje nepoznato u svijetu i to posebno što su dva entiteta nesimetrična budući da je Federacija podijeljena i na kantone dok je Republika Srpska unitarna tvorevina.
"Takva dva entiteta pod jednom državom ne mogu funkcionirati, a najveći je problem to što Dejtonski sporazum nije zaključen tako da se uklone radikalno i odlučno sve politike koje su dovele do rata u BiH i koje su vodile rat, nego je ostavio mogućnost da svi predstavnici iz rata sudjeluju i dalje u vlasti", obrazlaže Komšić.
Komšić nadalje tvrdi da je danas u BiH politička situacija slična onoj početkom rata samo što se sada politička borba ne vodi ratnim sredstvima. Sve je isto: RS insistira na osamostaljenju kao što je to činio Radovan Karadžić danas to radi Milorad Dodik, ali bez vojnih jedinica.
"S druge strane iako je vašingtonskim sporazumom nestala Herceg-Bosna i utopila se u Federaciju BiH, današnji HDZ s Draganom Čovićem na čelu nastoji reafirmirati Herceg-Bosnu unutar FBiH i iskoristiti politiku o osamostaljenju iz RS-a te napraviti treći entitet koji je nestao još 1994. godine u Washingtonu", kaže Komšić i naglašava da je to razlog zbog kojeg BiH ne može napredovati.
Međunarodna knjižara je na jednom mjestu okupila brojna djela velikih novinarskih imena, fotografa i književnika među kojima su Jean Hatzfeld, Allan Little, Alexandra Boulat, Bill Carter, Arturo Perez-Reverte, Emmanuel Ortiz.
