BiH
0

Koliko se čeka na izručenje osumnjičenih: Od nekoliko sedmica do nekoliko godina

Piše: I. P.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Dok građani čekaju izručenje Sanjina Sefića, osumnjičenog za uzrokovanje smrti dvije sarajevske studentice, prisjetimo se ranijih slučajeva ekstradicije osoba koje su uhapšene u susjedstvu ili u drugim zemljama svijeta.

Na izručenje Mersada Hadžića koji je u Hrvatskoj uhapšen u martu 2012. godine na osnovu Interpolove potjernice, čekalo se blizu mjesec dana. Hadžić je nakon toga proslijeđen u KPZ Zenica gdje je zbog pokušaja ubistva proveo dvije i po godine.

Srbija je Gorana Suvaru našoj zemlji izručila dva mjeseca nakon hapšenja u aprilu ove godine. On je optužen i osuđen za više krivičnih djela, uključući razbojničke krađe tokom agresije na BiH.

Da sve može ići znatno brže, pokazuje slučaj izručenja Nasera Orića koji se u Bosni i Hercegovini našao 16 dana nakon hapšenja u Švicarskoj po potrazi raspisanoj u Beogradu.

Posljednje značajno izručenje desilo se u augustu ove godine kada je bh. vlastima izručen Aleksandar Cvetković, osumnjičen za učešće u likvidiranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ekstradicija iz Izraela trajala je gotovo četiri godine.

U aprilu 2016. godine, nakon gotovo dvije godine pravne procedure, francuski sud donio je odluku o izručenju Radomira Šušnjara, osumnjičenog za zločine počinjene na području Višegrada. Ekstradicija još nije izvršena.

Poznat je i slučaj Nikole Ćeranića koji je u Brazilu uhapšen po Interpolovoj međunarodnoj potjernici zbog sumnje u počinjenje ratnih zločina u Trebinju.

Tokom 2014. godine bh. pravosuđe je čekalo na čak devet ekstradicija na osnovu optužbi za razne zločine. Zaključno sa junom ove godine, prema informacijama BIRN-a, Bosna i Hercegovina traga za 121 osobom preko javnih međunarodnih Interpolovih potjernica, a najveći broj osoba se traži na osnovu optužnica za ubistva, ratni zločin, pljačku i trgovinu drogom.