Članovi Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ), Šefik Džaferović (SDA) i Mladen Bosić (SDS) na sutrašnjoj sjednici ponovo će zauzeti stav o razmatranju seta zakona o akcizama.
Predložena tačka dnevnog reda glasi: "Zauzimanje stava o zahtjevima Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH po skraćenom zakonodavnom postupku, u skladu s članom 132. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH".
Ništa ne bi bilo čudno da Zastupnički dom PSBiH prije tačno mjesec dana (15. decembra 2017. godine) nije usvojio sve zakone iz seta zakona o akcizama i to po hitnom postupku.
Naime, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH prvi se izjasnio 7. decembra 2017. godine o zahtjevu Vijeća ministara BiH za razmatranje predloženih zakona po skraćenom postupku. Svi zakoni iz seta zakona o akcizama su usvojeni, a Dom naroda je na istoj sjednici predložio Zastupničkom domu da se o ovim zakonima izjasni po hitnoj proceduri.
Zastupnički dom je prihvatio prijedlog Doma naroda i na taj način se doveo u situaciju da razmatra set zakona o akcizama kao da je njegov predlagač Dom naroda, a ne Vijeće ministara BiH. Zbog toga je u toku maratonske sjednice predstavničkog tijela najvišeg organa zakonodavne vlasti u sali sve vrijeme bio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safet Softić koji nije želio da se obrati zastupnicima u svojstvu predlagača.
Parlamentarci iz reda političkih stranaka koje nisu podržale usvajanje seta zakona o akcizama upozoravali su da Softić samo glumi predlagača jer je zvanični predlagač Vijeće ministara BiH. Oni su predsjedavajuću Zastupničkog doma PSBiH Borjanu Krišto i njenog zamjenika Šefika Džaferovića optužili za "silovanje procedure" spominjući čak i upućivanje zahtjeva za njihovu smjenu.
Inače, kompletna priča o "hitnom postupku" usvajanja ovih zakona sprovedena je kako bi se onemogućilo izjašnjavanje Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma PSBiH o setu zakona o akcizama. Riječ je o parlamentarnoj komisiji u kojoj koalicija SDA, SBB, HDZ, HDZ 1990 i SNSD nisu imali većinu. U prijevodu, da su zakoni razmatrani u redovnom ili skraćenom postupku, set zakona o akcizama već bi "pao" na komisijskoj fazi, odnosno ne bi bio usvojen.
S obzirom na to da su oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila sve zakone iz seta zakona o akcizama, građani BiH će od 1. februara 2018. godine plaćati skuplje gorivo, jer taj dan stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH.
Ipak, parlamentarna procedura zakona nikada nije završena, jer Zastupnički dom PSBiH nikada nije raspravljao o ovim zakonima po zahtjevu Vijeća ministara BiH (skraćeni postupak).
Posebno je zanimljivo što je kompletnu sagu u vezi s usvajanjem seta zakona o akcizama u potpunosti podržala međunarodna zajednica. Niko iz međunarodne zajednice nije se još uvijek oglasio ni o činjenici da su Zastupnički dom i Dom naroda PSBiH usvojili različite tekstove pojedinih zakona na različitim jezicima.
Mediji su krajem decembra informisali javnost kako su državni parlamentarci usvojili različite varijante dva zakona iz seta zakona o akcizama. Naime, sadržajno se razlikuju verzije zakona na bosanskom i hrvatskom jeziku od verzije zakona koja je napisana na srpskom jeziku. Riječ je o Zakonu o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
