Kojović: Dejton nije švedski sto, ako prihvatate entitetsko glasanje prihvatate i Bonske ovlasti

Kako su rekli, Dejtonski sporazum nije švedski sto, nego rezultat mukotrpnih pregovora, kompromisa i rješenja sa kojima niko nije u potpunosti zadovoljan.

"Taj sporazum uključuje entitetsko glasanje, prema kojem samo deset poslanika može poništiti volju drugih trideset dvoje izabranih predstavnika i predstavnica. U Domu naroda, volja samo četiri delegata iz samo jednog naroda može zaustaviti zakon ili bilo koju drugu odluku koju izglasa jedanaest delegata iz dva naroda. Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH o svim bitnim odlukama odlučuju praktičnim konsenzusom. Pripadnici Ostalih su u potpunosti diskriminisani", kazao je predsjednik ove stranke Predrag Kojović.

Isti taj Daytonski sporazum je, kaže Kojović, u svom Aneksu 10 uspostavio Visokog predstavnika, sa svim ovlastima koje se koriste već preko dvije decenije.

"Iako te ovlasti nisu u suštinskom smislu već dugo bile upotrijebljene, upravo je Milorad Dodik gotovo svakodnevnim negiranjem sudski utvrđenih činjenica najviše doprinio nametanju izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, kojim se ne samo zabranjuje negiranje Holokausta, genocida i drugih zločina, već se i zabranjuje nazivanje javnih površina po presuđenim zločincima. Ta odluka je na tragu Inicijative koja je u januaru ove godine gotovo jednoglasno usvojena i koja se odnosi na brisanje naziva javnih površina nazvanih po saradnicima i apologetama fašističkih režima", ističe Kojović.

S obzirom na sve navedeno, naglašava Kojović, neophodno je da se snage razuma izdignu iznad dnevne politike i da odgovore na ključna pitanja: Ako prihvatamo Daytonski sporazum – koji je osnov za mir i stabilnost ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijelog regiona – prihvatamo li ga u cijelosti? Prihvatamo li i entitetsko glasanje i Visokog predstavnika? Da li bi prihvatili nametanje odluke o skeniranju glasačkih listića? O smjeni korumpiranih nosioca pravosudnih funkcija?

U narednom periodu je neophodno ne samo sačuvati stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona, već i otvoriti nadu za evropsku budućnost kako naše zemlje tako i cijelog tog regiona. Da bi se to ostvarilo, snage razuma trebaju nadjačati sve one koji ova pitanja koriste u dnevnopolitičke svrhe, a pogotovo one koji pozivaju na zbijanje zasnovano na nacionalnim odrednicama. Bosna i Hercegovina je zemlja svih njenih građana, od kojih ogromna većina želi normalan život, a što podrazumijeva razumijevanje za bol, strahove i nade svojih komšija. Na tim principima trebamo djelovati na svim poljima, uključujući u institucijama naše države", zaključuje Kojović.