Koja je uloga akademika u bh. društvu i zašto neki od njih bježe od aktivnije društvene uloge
Kako je istaknuto iz ove institucije, izabrano je ukupno 12 profesora i naučnika iz raznih sfera našeg društva.
Profesor Mujkić promovisan je u Odjeljenje humanističkih nauka pri ANU BiH i jedan je od rijetkih izabranih koji je pristao govoriti o ovoj temi.
Nažalost, svjedoci smo da se mišljenje akademika malo ili gotovo nikako ne uvažava u našem društvu. I tek rijetki su aktivni sudionici aktuelnih društvenih procesa u vidu savjetnika, komentatora i slično.
Za početak nas je zanimalo koji su to kriteriji za dobijanje ovog prestižnog priznanja.
"Prije svega gleda se cjelokupuni angažman pojedinca, objavljeni radovi kao i njegov utjecaj koji su imali u akademskoj zajednici i društvu općenito", pojašnjava Mujkić.
Međutim akademike i ne možemo baš često vidjeti kao aktivne tumače u bh. društvu, uz činjenicu i da mnogi "bježe" od te društvene uloge.
"Složio bi se da akademska zajednica involvira u probleme društva, ali tu se suočava sa velikim problemom. Činjenica je da ovom zemljom nažalost vladaju ljudi koji za polazište svog djelovanja nemaju potrebu da konsultiraju akademsku kulturu, već se ide na dobro oprobanu metodu zastrašivanja. Živimo u društvu gdje čovjek nažalost mora da krije svoje znanje i da ga 'prešućuje'. U suprotnom ono što kaže neće biti u skladu sa poželjnim i dominantnim principima vladavine", ističe Mujkić.
Slikovito je to objasnio kroz primjer pandemije kada su mnogi ljudi umjesto mišljenju "dosadnih ljekara i epidemiologa više vjerovali antivakserima sa interneta".
Interesovalo nas je i koliko se njihovi stavovi uvažavaju u ključnim problemima sa kojima se naše društvo suočava.
"Status akademika je na neki način zanemaren. Njihovi stavovi se uvažavaju minimalno, pogotovo ukoliko se ne poklapaju sa određenim postulatima. Takvi ljudi bivaju prepušteni botovima ili ideološkim intelektualcima koji ih proglašavaju za neznalice... Tako da se kroz tu jednu opću opasnu relativizaciju eleminišu ljudi koji imaju autoritet. To je žalosna činjenica", zaključuje novoizabrani bh. akademik.
Sličnog je mišljenja i Amir Vuk Zec, poznati sarajevski arhitekta koji je izabran u Odjeljenje umjetnosti ANU-a BiH.
"Neki su akademici, prema mom mišljenju uspavani, a upravo iz tog razloga što su svjesni da se njihovo mišljenje neće smatrati relevantnim", govori Vuk Zec
Profesor Vuk Zec ističe da "bh. društvu nema spasa i da mi živimo u kasnom 19. stoljeću".
