Koja je tajna Čovićevog i Radmanovićevog pisma: Dajte nam kandidatski status, ali...
Pismo je većim dijelom upotpunjeno standardnim pozivima o neophodnosti kandidatskog statusa u jeku pogoršanih međunarodnioh odnosa, a sve s ciljem oznaživanja evropske perspektive BiH.
"Naš zahtjev dolazi u vrijeme ozbiljnih izazova za evropski kontinent. Duboko smo svjesni radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, privrednih i bezbjednosnih prilika, koje opravdano izazivaju osjećaj neizvjesnosti i ugrožene bezbjednosti kod naše populacije, čije interese možemo zaštititi jedino ubrzanom integracijom u EU", navodi se između ostalog u pismu.
Međutim, pismo koje su Radmanović i Čović poslali u Brisel uoči samita EU nije usaglašeno u Kolegiju oba doma, iako se na tome radilo.
Ono što je sporno u pismo naklazi se na kraju Radmanovićevog i Čovićevog obraćanja. Naime, na samom kraju i nakon svih nespornih teza o važnosti davanja zelenog svjetla za BiH nalazi se pasus o izbornom zakonu.
"Poštovani, dopustite da na kraju, ovim putem još jednom ukažemo na naužnost žurne izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH kako bi se omogućila neposredna provedba izbornih rezultata na sljedećim općim izborima. Također, ovi reformski procesi podrazumijevaju i žurnu provedbu ostalih ključnih prioriteta. Vjerujemo da hitnim ispunjavanjem prioriteta BiH znatno približavamo njenom strateškom cilju, visokim evropskim standardima vladavine prava i demokratske vladavine", navedeno je na kraju pisma.
Šta je dakle poenta? Da li se želi reći da izbori neće biti implementirani, ako se do izbora ne dogovori način popunjavanja Doma naroda FBiH?
U pismu se i dalje poziva na izbornu reformu uprkos činjenici da su izbori raspisani, ali s naglaskom kako bi se omogućila provedba izbornih rezultata. Ovo pokazuje da Čović prije svega i dalje smatra kako rezultati izbora neće biti implementirani.
Podsjećamo, da je većina stranaka iz BiH (izuzev PDP-a, DNS-a i HDZ-a) pristala na principe sporazuma u Briselu da se šest mjeseci nakon formiranja svih nivoa vlasti moraju sprovesti tražene reforme poput usvajanja neophodnih zakona u državnom parlamentu.
Dio sporazuma iz Brisela kaže: hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.
