Ko je kriv za nesreće na gradilištima: Radnici izloženi opasnosti, zakon ih ne štiti
Radnici su često izloženi opasnosti zbog nemara vlasnika građevinskih firmi i izvođača radova, a ni zakon im "ne ide na ruku". Prema statističkim podacima Inspektorata rada, zaštite na radu, socijalne zaštite i prosvjetne inspekcije, u toku prošle godine na području Kantona Sarajevo evidentirano je 806 lakših i 13 težih povreda na radu, te tri nesreće koje su imale smrtni ishod.
Radnici su osim neadekvatne opreme na gradilištima, "zakinuti" i na papiru, s obzirom na činjenicu da je oblast zaštite na radu još uvijek regulirana zakonom iz 1990. godine, kao i pravilnicima koji datiraju iz tog perioda, pa i ranije.
Iz Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo za Klix.ba su kazali da prema članu 17. Zakona o zaštiti na radu, organizacija, odnosno poslodavac koji obavljaju građevinsku djelatnost na privremenim gradilištima, obavezni su prije početka rada izraditi elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i osigurati izvođenje radova prema tom elaboratu.
"Navedeni elaborat, nadležnom inspektoratu poslodavac dostavlja osam dana prije početka radova. Inspektori rada u oblasti zaštite na radu vrše kontinuirane inspekcijske nadzore nad primjenom mjera iz oblasti zaštite na radu u sklopu svojih planskih i redovnih zadataka koji podrazumijevaju preventivno djelovanje na poslodavce u pogledu dosljednog provođenja propisanih mjera zaštite na radu, blagovremeno postupanje i vršenje uviđaja po prijavljenim lakšim i težim povredama na radu, ali i zahtjevima za inspekcijske nadzore pravnih i fizičkih lica, kao i službenim zabilješkama policije", ističu iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.
Pravilnicima o zaštiti na radu, poslodavac propisuje mjere zaštite na radu, koje se moraju primjenjivati u praksi. Mjere zaštite na radu se odnose na osiguravanje obaveznih sredstava lične zaštite, kvalitetnog osiguranja radnog mjesta, odnosno uslova rada, kao i na eventualna dodatna sredstva lične zaštite, ograničenje radnog vremena, osvježavajuće napitke i slično.
Padovi s visine najčešći uzroci smrtnih slučajeva
Radnici prilikom izvođenja radova najčešće stradaju padom sa visine, odnosno skele, a takvi radovi prema važećim propisima predstavljaju poslove s posebnim uslovima rada (povećana opasnost od povređivanja). U tom slučaju, poslodavac je dužan prije raspoređivanja radnika na ove poslove provjeriti da li ispunjava uslove u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Ukoliko nije moguće osigurati mjesto od pada u dubinu, radniku se dodjeljuju sredstva lične zaštite.
Kada su u pitanju radovi na visini, postoje tačno propisana pravila kakva skela se koristi u takvim slučajevima. Skele tada moraju imati ogradu i pod, mora postojati zaštitna mreža, a ukoliko je velika visina radnici bi se morali i vezati. Ukoliko dođe do nesreće, na mjestu događaja odmah se utvrđuje da li je skela bila osigurana, da li je postojala ograda, jesu li radnici nosili šljemove i slično.
"Inspektori zaštite na radu u postupku inspekcijskih nadzora kontroliraju da li su poslodavci donijeli pravilnike o zaštiti na radu i elaborat o uređenju gradilišta, te da li se pridržavaju propisanih mjera zaštite na radu. Najčešće primjenjivana mjera je zabrana korištenja sredstva rada ili zabrana rada kompletnog gradilišta. U protekloj godini, kantonalni inspektori zaštite na radu realizirali su 1.309 inspekcijskih nadzora", ističu iz Uprave za inspekcijske poslove KS.
Radnici su u prvom planu nezaštićeni jer je oblast zaštite na radu još uvijek regulirana Zakonom iz 1990. godine, kao i pravilnicima koji datiraju iz tog perioda, pa i ranije. Novčane kazne predviđene ovim zakonom izražene su u dinarima te se prilikom preračunavanja u KM dobijaju iznosi (najveći 50 KM) koji nisu primjenjivi. Iz navedenog razloga, kada utvrde propuste, inspektori poduzimaju upravne mjere izdavanjem rješenja o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti, a u slučajevima kada je neposredno ugroženo zdravlje ili život radnika, inspektor može zabraniti rad na određenim poslovima. Ukoliko poslodavac u ostavljenom roku ne otkloni konstatovane nedostatke, inspektor tada izdaje prekršajni nalog zbog neizvršenja rješenja.
Potrebno donošenje novog zakona o zaštiti na radu
Iz Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo potenciraju činjenicu da je neophodno donijeti novi zakon kojim bi se regulirala ova oblast, pogotovo ako se u obzir uzmu poražavajući statistički podaci o broju nesreća s povredama i smrtnim ishodima.
Podsjećamo, u maju ove godine dogodile su se dvije nesreće, na Ilidži i Soukbunaru, gdje su građevinski radnici smrtno stradali, pošteno zarađujući komad hljeba. Nekoliko mjeseci ranije, krajem januara, na gradilištu u ulici Hiseta na Marijin Dvoru dogodila se jedna od težih nesreća, u kojoj su poginula dvojica radnika, dok je treći zadobio teške povrede. U junu prošle godine na sličan način, na gradilištu na Dobrinji, poginuo je radnik kada je pao sa skele četvrtog sprata, potrgavši prilikom pada sigurnosnu mrežu.
Zbog nesreće na Marijin Dvoru, odgovarali su Kemo Karahmet, direktor preduzeća Famus Gradnja 3, Miralem Jahić, zamjenik koordinatora na izgradnji stambeno-poslovnog objekta, Dženan Hadžem, nadzorni inženjer i Zijad Imamović, rukovodilac nadzorne firme Zrak, kojima se trenutno sudi zbog teških krivičnih djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine te nepropisno izvođenje građevinskih radova. Optuženi su da su, kao rukovodioci firme kojima je bila povjerena gradnja objekta, postupali protivno građevinskim propisima, općim tehničkim građevinskim pravilima kao i propisima koji se odnose na zaštitu na radu.
Inače, ukoliko dođe do nesreće, uviđajnu ekipu u većini slučajeva formira Tužilaštvo KS i uviđaj se vrši po ustaljenoj proceduri, a zapisnici o uviđaju se dostavljaju tom organu i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, koji kao i Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo mogu poduzimati mjere ovisno o svakom slučaju.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
