Bešlić je tada po broju glasova nadvisio SDA-ovog kandidata Suada Hasandedića, koji je po mnogima bio favorit, posebno po činjenici da je njegova politička opcija imala najveći broj vijećnika, 12 od ukupnih 35.
Prvi čovjek Mostara vjerovatno će se i dalje birati indirektno, kao što je to bio raniji slučaj, od izabranih vijećnika u Gradskom vijeću. Teško je očekivati da će novo rješenje uključivati i direktan izbor gradonačelnika, posebno jer se to ne nalazi u presudi Ustavnog suda iz 2010. godine kojom su mostarski izbori suspendovani.
SDA i HDZ će opet imati najviše šansi
Vrijeme prolazi, ali osnovni politički kontekst ne mijenja se tako lako. I da lokalni izbori u Mostaru budu održani, kako se očekuje, naredne godine, kandidati SDA i HDZ-a opet bi bili glavni favoriti.
Znajući kompleksnost trenutnih odnosa u HDZ-u teško je pretpostaviti ko bi bio njihov kandidat za gradonačelnika. Sigurno je samo da se Ljubo Bešlić iz više razloga ne bi ponovo kandidirao, a da ime bivšeg predsjednika gradske organizacije Damira Džebe djeluje kao najrealnija opklada. Slična neizvjesnost je i na drugoj strani, u SDA. Mnogo je potencijalnih kandidata, ali vjerovatno najviše šansi bi imao lider gradske organizacije Salem Marić.
U opozicije je situacija mnogo jasnija. SDP-ov kantonalni zastupnik Aner Žuljević ne dvoji da bi se kandidirao.
"Nakon 15 godina aktivne politike bila bi mi izuzetna čast biti kandidatom za gradonačelnika grada Mostara i ponuditi svoje političko, akademsko i poslovno iskustvo da služim svojim sugrađanima", kazao je za Klix.ba Žuljević.
Bitan je način izbora
Nastavlja da bi za njegovu kandidaturu trebale postojati ozbiljne pretpostavke, a to je da se "građanima prije svega vrati demokratsko pravo biranja, te da me moje drugarice i drugovi u okviru naših statutarnih procedura i potvrde kao kandidata".
"Mostar je grad dobrih i vrijednih ljudi koji ima tradiciju i resurse, kojem treba preokret u političkoj paradigmi kako bi za relativno kratko vrijeme izgledao boljim mjestom za život. Vjerujem da bih na poštenim i fer izborima imao podršku naših sugrađana, svih ljudi dobre volje i ljudi koji su ljuti i frustrirani gledajući sve ovo što u Mostaru već godinama nije baš normalno", kazao je Žuljević.
Jedno istraživanje javnog mnijenja urađeno 2013. godine baš je Žuljeviću dalo najveći procenat podrške. Druga je bila ugledna advokatica Nada Dalipagić, potom su slijedili Ljubo Bešlić, Faruk Ćupina, Edin Mušić...
Amna Popovac, mostarska poduzetnica i aktivistica, članica Glavnog odbora Neše stranke, već godinama slovi kao sigurna kandidatkinja za gradonačelnicu. Ona za Klix.ba kaže kako svi željno očekuju povratak demokracije u Mostar i održavanje lokalnih izbora.
Možda i prva gradonačelnica
"Još 2014. godine sam prvi put izjavila da bih bila sretna kada bih postala prva gradonačelnica Mostara. No, da bi neko ko nije član vladajućih stranaka bio u mogućnosti da postane gradonačelnik, trebalo bi da Mostar ima direktan izbor gradonačelnika. Koliko sam upućena u pregovore koji su se do sada vodili o načinima provođenja izbora u Mostaru, direktan izbor se izbjegava na svaki način. Sve u svemu, onog trenutka kada se raspišu izbori u Mostaru, ja ću biti na listi. Da li će to biti za vijećnika ili gradonačelnika, ovisi o izbornom zakonu koji će tada vrijediti. Smatram da Mostar zaslužuje da bude tretiran kao normalan grad, a njegovi građani kao normalni ljudi, tako da zastupam direktan izbor gradonačelnika i svih 35 vijećnika. Hoćemo li to vidjeti u praksi, vidjet ćemo uskoro", kaže Popovac.
Kandidature bi se mogle očkivati i od lidera NVO sektora Marina Bage, ali i niza drugih kandidata manjih stranaka.
Standard and Poor's obradovao Tursku: Nakon 11 godina povećan kreditni rejting države
