Radovan Karadžić
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić potvrdio je da je 15. novembra od vlasti BiH dobio određene dokumente, ali da to, kako je utvrđeno, nisu dokumenti koje je on tražio za svoju odbranu, objavljeno je danas u Haškom tribunalu.
Karadžić je ambasadoru BiH u Hagu Mirandi Sidran-Kamišalić izrazio zahvalnost zbog "uloženih napora" da se dokumenti pronađu, uz napomenu da je je ispalo da ono što je dobio ne odgorava onome što je tražio.
On je kao primjer naveo da je tražio sve zapisnike, bilješke i izvještaje sa sastanaka predstavnika vlade BiH sa predstavnicima vlada SAD i Turske, ili sa pojedinicima i predstavnicima organizacija iz SAD, na kojima se razgovaralo o dostavi oružja, municije i vojne opreme preko aerodroma u Tuzli u periodu od 1. januara do 31. marta 1995. godine.
''Vlasti BiH dostavile su 13 dokumenata u vezi sa ovim, ali nijedan se ne odnosi na `prevoz oružja, municije i vojne opreme dopremljenih u Tuzlu`. To su sve samo dokumenti o lobiranju Bosne da se ukine embargo na naoružanje i zabilješke o posjetama američkih i turskih delegacija'', istaknuto je u pismu.
Karadžić je predložio da se njegovom glavnom pravnom savjetniku Peteru Robinsonu omogući da razgovara sa generalom Seadom Delićem, koji je bio komandant Drugog korpusa Armije BiH u Tuzli u februaru 1995, kao i sa bivšim komandantom specijalne jedinice ''Crni vukovi'' Refikom Brđanovićem "koji je za Bi-Bi-Si priznao da je bio uključen u prijem pošiljki".
I u vezi za zahtjevom za dostavu dokumenta o djelovanju formacije "Ševa" i zločinima Nedžada Ugljena, Nedžada Herende i Edina Garaplije odbrana je zapazila joj nije dostavljen relevantan materijal i najavila da će tražiti da sud izda obavezujući nalog.
Možda vas zanima
Prvi smo ga posjetili
