U cilju ubrzanja procesa, odbrana Radovana Karadžića zatražila je da Haški tribunal izda obavezujući nalog državi BiH da u što skorijem roku dostavi sve vojne dokumente koje su tražili, a koji su, prema riječima optuženog, neophodni za dalji tok suđenja.
U obrazloženju ovog zahtjeva Karadžić je istakao da je od Ministarstva odbrane BiH više puta tražena vojna dokumentacija o švercu i uvozu oružja Armije BiH (ABiH), u februaru i martu 1995. godine u Tuzli, kao i dokumentacija o specijalnim borbenim jedinicama pri ABiH - "Laste" i "Bosna".
"Pripadnici jedinice "Laste" su u Sarajevu tokom rata ubijali i Srbe, i Muslimane, i Hrvate. Prema našim saznanjima ovo je bila vrlo borbena jedinica koja je po Sarajevu otvarala vatru i nosila bombe, a njihovi zločini pripisivani su Srbima", kazao je Karadžić dodajući da smatra da Vlada BiH prikriva ove dokumente i ne želi da ih dostavi njegovoj odbrani.
Miranda Sidran-Kamišalić, ambasadorica BiH u Haagu, koja je prisustvovala statusnoj konferenciji, istakla je da je Bosni i Hercegovini u interesu da sarađuje s Tribunalom, te da će, kao i do sada, svi dokumenti koji su pronađeni, biti dostavljeni odbrani.
"BiH nema razloga da ne sarađuje s Tribunalom. Smatramo da smo učinili sve što je u našoj moći i svu dokumentaciju koju smo našli smo i dostavili. Napominjem da Karadžićeva odbrana u svojim zahtjevima za dokumente treba da bude konkretnija, što će ubrzati proces pronalaska odgovarajućeg materijala", kazala je Sidran-Kamišalić.
Sudsko vijeće će odluku o izdavanju obavezujućeg naloga BiH donijeti naknadno, te je zatražilo od Vlade BiH da napravi izvještaj o svim dokumentima koji su do sada dostavljeni odbrani Karadžića.
Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS), za genocid počinjen u Srebrenici, te u deset drugih bh. opština, kao i za kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva” od 1992. do 1995. godine.
Na ovom ročištu počelo je i ispitivanje Bogdana Vidovića, nekadašnjeg kriminalističkog tehničara Centra službe bezbjednosti (CSB) Sarajevo, koji je svjedočio uz mjere zaštite lika.
Svjedok je kazao da je od 1992. do 1995. godine radio na istraživanju incidenata snajperskog djelovanja i granatiranja u Sarajevu.
"Najviše iskustava imao sam na obavljanju istrage u incidentima snajperskog djelovanja na tramvaje tokom 1994. i 1995. godine. Tom prilikom rađeni su klasični uviđaji s određivanjem pravca svakog metka. Smatram da sam posao obavljao profesionalno i da u izvještajima ne postoji ništa sporno", kazao je Vidović.
Nastavak ročišta zakazan je za 18. oktobar, dok će unakrsno ispitivanje ovog svjedoka početi dva dana kasnije, 20. oktobra, javio je BIRN - Justice Report.
