Za neke pravne stručnjake ova odluka je očekivana ako se uzmu u obzir raniji stavovi Sudskih vijeća u Haagu po ovom pitanju, dok su drugi u izjavi za BIRN - Justice Report ocijenili da se najteža djela, kao što je genocid, ne bi trebala da razmatraju “parcijalno” i da se Tužilaštvo trebalo bolje pripremiti.
Rješavajući zahtjev Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, Sudsko vijeće je utvrdilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid u sedam općina u BiH.
Miodrag Stojanović, branilac koji je zastupao veliki broj optuženih pred sudovima u Haagu i BiH, smatra da je očekivan ovakav zaključak Sudskog vijeća s obzirom na dosadašnje presude Tribunala u vezi sa optužbama za genocid u BiH.
“Tužilaštvo je krenulo s optužnicama i Karadžiću i Mladiću, najblaže bih rekao, megalomanski. Tereti ih za dva genocida - jedan u Srebrenici, drugi počinjen u pojedinim općinama, iako je u tom trenutku bilo svjesno činjenice da nijedna presuda nije potvrdila genocid ni u bilo kojem od tih gradova”, kazao je Stojanović.
Sudsko vijeće u postupku protiv Karadžića je, kako je dodao, cijeneći standard da je genocid ono što se desilo u Srebrenici, a nije ono što je bilo u Sarajevu, Bosanskoj krajini ili istočnoj Bosni.
Stojanović, koji je u timu Odbrane Ratka Mladića, optuženog za ista djela kao i Karadžić, procjenjuje da će i na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) doći do iste odluke kada bude završen dokazni postupak Optužbe.
Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava iz Sarajeva, smatra da je svaki slučaj individualiziran i da se se mozaik u svakom predmetu sklapa posebno.
“Po meni je nelogično da se sukcesivno po fazama odlučuje o jednoj tako ozbiljnoj stvari kao što je genocid. Ne mislim da postoji zla namjera Tribunala niti da se on može ocijeniti kao pristrasan. Međutim, kada se radi o tako ozbiljnim zločinima, najtežim, kao što je genocid, onda treba voditi računa o kompleksnosti bitka krivičnog djela. Najteže je dokazati genocidnu namjeru. Zbog toga što je nju teško dokazati, teško je dokazati genocid”, objasnio je Seizović.
Vasvija Vidović, koja je takođe zastupala optužene pred Haškim tribunalom, smatra da postoje dokazi o genocidu i u drugim općinama osim Srebrenice.
“Pošto je Tužilaštvo imalo iskustvo u drugim predmetima koji se tiču ovih općina, trebali su raditi na tome da kompletiraju dokaze kako bi osigurali osuđujući presudu, a smatram da je tih dokaza bilo”, kazala je Vidović.
Slično misli i Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, koja je istaknula da je iznenađena ovakvom odlukom.
“Ova odluka je neočekivana i navodi na razmišljanje da li je Tužilaštvo izvelo sve dokaze kada je riječ o zločinima, recimo u Prijedoru ili Zvorniku, a kada znamo šta se dešavalo u tim opštinama. Kada se to posmatra, ne može se doći do drugog zaključka nego da je u tim opštinama postojala namjera djelimičnog uništenja grupe ljudi i to je zaista opis genocida”, pojasnila je Kandić.
Žrtve smatraju da je odluka Haškog Tribunala kojom je Radovan Karadžić oslobođen za genocid u sedam općina u BiH žalosna i potresna.
Hazim Mujčinović iz Vlasenice kazao je da ga odluka vraća u dane kada su se dešavala ubistva u tom gradu, te dodao da se ovakvim odlukama “vrši sudski genocid”.
“Mi smo bili niko, bili smo manji od kamena zato što je bilo ko mogao doći, izvesti nas, zaklati ili ubiti. Kompletan sudski proces i kompletne odluke koje su se donosile dosad podsjećaju da se vrši nekakav sudski genocid, ako se to tako može reći, nad žrtvama koje su već jednom žrtvovane”, kazao je Mujčinović, dodavši da je “Vlasenica bila logor kroz koji je prošlo oko 10.000 ljudi iz Podrinja”.
Oduka Haškog suda za Magbulu Mešanović iz Udruženja porodica nestalih općine Ključ je neshvatljiva.
“Meni samo još ostaje Božija pravda i ništa više, jer u sve sam se za ovih 15 godina tako razočarala u sud. Zbilja više nemam riječi da pričam”, kazala je ona.
Članovi tima Karadžićeve Odbrane Peter Robinson i Goran Petronijević izrazili su zadovoljstvo odlukom Haškog tribunala da odbace optužbu za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina.
Robinson je rekao da je odluka Haškog tribunala “hrabra”, te da pokazuje “neovisnost sudija”.
S druge strane, Petronijević je istaknuo da je Sudsko vijeće moglo osloboditi Karadžića i drugih optužbi da su imali “malo više hrabrosti”.
“Mi smo ubijeđeni da ćemo do kraja postupka koji slijedi, dakle naših svjedočenja, materijala, eksperata, pismenih dokaza koje ćemo uložiti, dovesti da se u potpunosti razobliči taj stereotip i laži u vezi sa Srebrenicom i Sarajevom kao glavnim slučajevima u nesrećnim i krvavim dešavanjima u građanskom ratu u BiH”, kazao je Petronijević.
Prema Petronijevićevim riječima, odluka Sudskog vijeća da su ostali navodi optužnice dokazani, ne znači da će Odbrana imati problem da ih opovrgne tokom svog dokaznog postupka. Za prvu tačku optužnice - koja je Karadžića teretila za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik - po nalazu sudija, tužioci nisu podnijeli dovoljno dokaza.
“Iako je predočeno dovoljno dokaza da su srpske snage u tim općinama počinile progon, masovna ubistva i istrebljenje, nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru, odnosno da su pokušale da muslimane i Hrvate unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe, što je uslov za krivično djelo genocida”, rekao je sudija O-Gon Kwon, predsjedavajući Vijeća, prenosi BIRN Justice Report.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
