{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kakve se blokade mogu očekivati u procesu usvajanja zakona o izbornim jedinicama u FBiH

18.6.2018. u 16:11
100
152
Kakve se blokade mogu očekivati u procesu usvajanja zakona o izbornim jedinicama u FBiH
100
Kakve se blokade mogu očekivati u procesu usvajanja zakona o izbornim jedinicama u FBiH
Foto: E. M./Klix.ba
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH na nekoliko načina može blokirati usvajanja prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH, čiji su predlagači SDA, SBB, SDP i DF.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a ipak će sutra potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon oktobarskih izbora, a koji je nastao kao rezultat nesprovođenja odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Rješenje četiri političke stranke ne podržava HDZ BiH koji i dalje smatra da se odluka Ustavnog suda BiH mora sprovesti izmjenama Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne donošenjem novog zakona u Parlamentu Federacije BiH.

SDA, SDP, DF, SBB i ostale probosanske stranke imaju dovoljno ruku da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji nije po mjeri HDZ-a. Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja delegata u Domu naroda gdje probosanske stranke imaju većinu.

Međutim, ruke većine ne znače da HDZ BiH nema mehanizme da blokira ili odgodi usvajanje prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH.

Bradara ne stavlja zakon na dnevni red ili ne saziva sjednice



Naime, zakon o izbornim jedinicama bez problema može biti usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH s obzirom na to da se na čelu ovog organa zakonodavne vlasti nalazi Edin Mušić iz SDA.

"Sjednice Zastupničkog doma saziva i dnevni red predlaže predsjedavajući Zastupničkog doma", piše u Poslovniku o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Lidija Bradara (Foto: Klix.ba)
Lidija Bradara (Foto: Klix.ba)


Identična odredba nalazi se i u Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koji je jasno precizirao da predsjedavajuća Doma naroda PFBiH Lidija Bradara (HDZ) saziva i predlaže dnevni red sjednice Doma naroda.

To znači da Bradara uopće ne mora sazvati sjednicu i staviti na dnevni red prijedlog zakona o izbornim jedinicama. Opozicioni zastupnici već su se ranije žalili da rukovodstvo Parlamenta Federacije BiH u ladicama drži dvocifren broj prijedloga zakona koji ne mogu stupiti na snagu s obzirom na to da se nikada nisu našli na dnevnom redu najvišeg organa zakonodavne vlasti, odnosno nikada nisu usvojeni. Neki od zakona su u parlamentarnu proceduru upućeni prije čak četiri godine.

Zastupnik SDP-a BiH Damir Mašić još 2015. godine tražio je od Bradare da mu dostavi informacije o zakonima koji su usvojeni u Zastupničkom domu, a koji se nikada nisu našli na dnevnom redu Doma naroda.

"Još veći problem je što se u Domu naroda opstruišu zakoni koje je usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH i to tako što ih Lidija Bradara drži u ladici. Ona time direktno zloupotrebljava položaj i funkciju predsjedavajuće Doma naroda. Ja sam prije godinu i po od nje tražio da mi dostavi broj tih zakona. Pismeno mi je odgovorila da je riječ o dvocifrenom broju zakona koji su usvojeni u Zastupničkom domu, a nikada nisu stavljeni na dnevni red Doma naroda", kazao je Mašić.

Neodržavanje sjednica nije nepoznanica u praksi rada Parlamenta Federacije BiH s obzirom na to da je entitetski organ zakonodavne vlasti znao da ne zasjeda čak i po šest mjeseci zbog političkih turbulencija u vladajućoj koaliciji.

Klub Hrvata se poziva na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa



Poslovnik Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ostavio je mogućnost zamjenicima predsjedavajuće da sazovu sjednicu Doma naroda PFBiH ukoliko se Bradara ogluši na zahtjev delegata za sazivanje vanredne sjednice.

"Predsjedavajući Doma naroda dužan je sazvati sjednicu Doma naroda u roku kraćem od 14 dana po prijemu pisanog prijedloga 2/3 delegata jednog od klubova naroda, o pitanjima koja oni smatraju izuzetno značajnim. Ukoliko u predviđenom roku predsjedavajući Doma naroda ne sazove sjednicu, jedan od potpredsjedavajućih dužan je u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu", piše u Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta FBiH.

Ustavni sud FBiH (Foto: Klix.ba)
Ustavni sud FBiH (Foto: Klix.ba)


U ovom slučaju sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH mogli bi sazvati Bradarini zamjenici Drago Puzigaća (SNSD) ili Jasenko Tufekčić (SDA). S obzirom na bliske odnose predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika mala je vjerovatnoća da će Puzigaća u ovom slučaju kontrirati Bradari.

Sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH u ovom slučaju morao bi sazvati Jasenko Tufekčić iz SDA, a njoj bi morali prisustvovati i delegati iz reda hrvatskog naroda kako bi iskoristili pravo pozivanja na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

U slučaju da se Klub delegata iz reda hrvatskog naroda pozove na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o predloženom zakonu morat će se izjasniti Ustavni sud Federacije BiH. Tačnije Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH koje odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.

Ovim povodom kontaktirali smo Ustavni sud Federacije BiH iz kojeg nam je potvrđeno kako Vijeće za zaštitu vitalnog interesa nije kompletirano, odnosno da nisu izabrana dva člana. Ipak, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa može donositi odluke uprkos tome što nedostaju dva člana.

Čavara odbija potpisati ukaz o proglašenju zakona



Da bi određeni zakon u entitetu Federacije BiH stupio na snagu potrebno je da ga nakon usvajanja u Parlamentu FBiH potpiše i predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ). Zakoni u FBiH objavljuju se u Službenom listu FBiH, odnosno stupaju na snagu tek nakon što predsjednik FBiH donese ukaz o proglašenju zakona.

Ovaj proces definisan je Ustavom Federacije BiH, odnosno članom IV.B.7. a) (IV) Ustava FBiH koji precizira da je predsjednik FBiH nadležan za potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV. A. 17 do 19.

Marinko Čavara (Foto: Klix.ba)
Marinko Čavara (Foto: Klix.ba)


Kada predsjednik Federacije BiH ne potpiše zakon jer nije donesen saglasno članu IV.A.17 i 19. Ustava Federacije, sekretar Doma naroda o tome odmah obavještava predsjedavajuću Doma naroda koja već na prvoj narednoj sjednici Doma naroda od dana prijema obavještenja obavještava delegate o razlozima nepotpisivanja zakona ili drugog akta od predsjednika Federacije. Dom naroda dužan je razmatrati obavještenje predsjedavajuće Doma naroda FBiH saglasno Ustavu Federacije.

Predsjednika FBiH Marinka Čavaru otvoreno smo pitali da li će potpisati ukaz o proglašenju zakona o izbornim jedinicama ukoliko on bude usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

"Mislim da je nemoguće da Parlament FBiH usvoji očigledno neustavne zakone koji su suprotni odluci Ustavnog suda BiH", rekao nam je Čavara.

Na ponovljeno pitanje da li će potpisati ukaz o proglašenju zakona za koji smatra da je neustavan ukoliko on bude usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH predsjednik FBiH nije želio odgovoriti.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: