BiH
44

Kako su Jevreja Armina Silarda Srebreničani spasili od sigurne smrti

Piše: M. H.
(Foto: Darko Zabuš/Klix.ba)
Polaganjem cvijeća pred spomenik Suza u Tuzli obilježen je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust, jer je na taj dan 1945. godine oslobođen najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke Aušvic-Birkenau.

U Aušvic je deportovano više od 1.300.000 ljudi iz Evrope, od kojih je 1.100.000 ubijeno, a najveći broj od njih su Jevreji.

"I 71 godinu poslije jednog od najvećih genocida u povijesti možemo reći da je on bio opomena čovječanstvu, nažalost", izjavila je Marina Rajner, predsjednica Jevrejske općine Tuzla.

Dodala je da su, bez obzira na žrtve jevrejskog naroda, opomena čovječanstvu i kasnije genocid u Srebrenici i Siriji.

Vijenci su danas u Tuzli položeni na mjesta gdje su odvođeni Jevreji u Tuzli. Rajner navodi da su Jevreji sakupljani po Tuzli, Kladnju i Živinicama dovođeni u jednu zgradu, a poslije na Željezničku stanicu.

"Više od 350 Jevreja odvedeno je između dva svjetska rata, a vratilo se samo 22 živih. Neki su poginuli u partizanima, a velika većina, od novorođenih beba do ljudi do 80 godina, završili su u logoru Jasenovac", kaže Rajner.

Armin Silard imao je samo četiri godine kada se događao strašan zločin nad Jevrejima u Evropi. Rođen je u Srebrenici, a njegova porodica potječe iz Austrije i tadašnje Čehoslovačke.

"U toku Drugog svjetskog rata izašle su žive majka i sestra, a 64 člana moje porodice nisu nikada vidjeli svjetlo dana. Djeda su mi u Zvorniku ubili na najmučkiji način, baku na Banjici u Beogradu, svi su završili u logoru“, kazao je Silard.

Naglasio je da je kao dijete od četiri godine 1943. dva puta bio odvajan od majke za deportovanje u koncentracioni logor iz Zvornika, ali je zahvaljujući Bošnjacima koji su ga spasili preživio.

"Majka je bila u sabirnom centru, ali su je mještani Srebrenice sačuvali, jer mi je otac bio namještenik u Srebrenici", dodao je on, naglasivši da su Jevreji zlostavljani gasom, nad njima su vršili ispitivanja, dobar dio žena su zapalili, a pepeo su posipali po bašti.

Predsjedavajući Gradskog vijeća Tuzla Jozo Nišandžić ocijenio je da je holokaust zlo ogromnih razmjera te poručio da se to zlo ne smije nikad ponoviti, a sjećanje na nevino stradale žrtve treba da bude vječita opomena. Cvijeće pred spomenik Suza u Tuzli su položili predstavnici Grada Tuzla i Jevrejske općine Tuzla.