Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust, jer je na taj dan 1945. godine oslobođen najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke Aušvic-Birkenau.
U Aušvic je deportovano više od 1.300.000 ljudi iz Evrope, od kojih je 1.100.000 ubijeno, a najveći broj od njih su Jevreji.
"I 71 godinu poslije jednog od najvećih genocida u povijesti možemo reći da je on bio opomena čovječanstvu, nažalost", izjavila je Marina Rajner, predsjednica Jevrejske općine Tuzla.
Dodala je da su, bez obzira na žrtve jevrejskog naroda, opomena čovječanstvu i kasnije genocid u Srebrenici i Siriji.
Vijenci su danas u Tuzli položeni na mjesta gdje su odvođeni Jevreji u Tuzli. Rajner navodi da su Jevreji sakupljani po Tuzli, Kladnju i Živinicama dovođeni u jednu zgradu, a poslije na Željezničku stanicu.
"Više od 350 Jevreja odvedeno je između dva svjetska rata, a vratilo se samo 22 živih. Neki su poginuli u partizanima, a velika većina, od novorođenih beba do ljudi do 80 godina, završili su u logoru Jasenovac", kaže Rajner.
Armin Silard imao je samo četiri godine kada se događao strašan zločin nad Jevrejima u Evropi. Rođen je u Srebrenici, a njegova porodica potječe iz Austrije i tadašnje Čehoslovačke.
"U toku Drugog svjetskog rata izašle su žive majka i sestra, a 64 člana moje porodice nisu nikada vidjeli svjetlo dana. Djeda su mi u Zvorniku ubili na najmučkiji način, baku na Banjici u Beogradu, svi su završili u logoru“, kazao je Silard.
Naglasio je da je kao dijete od četiri godine 1943. dva puta bio odvajan od majke za deportovanje u koncentracioni logor iz Zvornika, ali je zahvaljujući Bošnjacima koji su ga spasili preživio.
"Majka je bila u sabirnom centru, ali su je mještani Srebrenice sačuvali, jer mi je otac bio namještenik u Srebrenici", dodao je on, naglasivši da su Jevreji zlostavljani gasom, nad njima su vršili ispitivanja, dobar dio žena su zapalili, a pepeo su posipali po bašti.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Tuzla Jozo Nišandžić ocijenio je da je holokaust zlo ogromnih razmjera te poručio da se to zlo ne smije nikad ponoviti, a sjećanje na nevino stradale žrtve treba da bude vječita opomena. Cvijeće pred spomenik Suza u Tuzli su položili predstavnici Grada Tuzla i Jevrejske općine Tuzla.