Komentar Vehida Šehića
60

Kako strane sudije mogu otići iz Ustavnog suda BiH i dvostruki aršini Milana Tegeltije

D. Be.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Vehid Šehić, pravni ekspert i bivši sudija, u razgovoru za Klix.ba govorio je o posljednjim dešavanjima na političkoj sceni BiH nakon odluke Ustavnog suda BiH da zemljište u entitetu RS bude okarakterisano kao državno, a ne entitetsko.
Na pitanje kako može doći do izmjene sastava članova Ustavnog suda odnosno kako strane troje stranih sudija mogu zamijeniti sudije sa državljanstvom BIH, Šehić naglašava da je Ustavni sud BiH dejtonska kategorija predviđena Aneksom IV Ustava BiH u kojem je jasno naznačeno koliko će brojati članova.

"Zna se da su uvijek bila tri strana člana Ustavnog suda koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Mandat članova Ustavnog suda ne može prestati na način kako to političari govore i postoje tri razloga kada prestaje njihov mandat. Ovo što čujemo od nekih političara iz Banje Luke apsolutno nije provodivo. Bilo bi provodivo da je to predviđeno u Ustavu BiH", kazao je.

99,6 posto odluka donijele domaće sudije Ustavnog suda BiH

Naš sagovornik smatra da je posljednji potez zvaničnika iz RS-a politička igra sa ciljem da se izazove nova kriza.

"Svi zaboravljaju činjenicu da su 99,6 posto odluka Ustavnog suda donijele domaće sudije, dakle iz reda sva tri konstitutivna naroda. To je činjenica i to je rekao zvanično i predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević", ističe Šehić.

On smatra da je stvarni problem u tome što mi živimo u državi u kojoj nema vladavine prava, pa se tako neke odluke prihvataju ili ne, ovisno da li nekome sviđa rješenje u toj odluci ili ne.

"Takav je odnos i prema presudama Haškog tribunala i drugih sudova u BiH. Svi gledaju iz ličnog pogleda na određenu odluku i to je problem s kojim se susrećemo. To nije ništa novo", govori.

Šehić smatra da se sve može uraditi ako se dogovore političari, a zatim promjeni Ustav BiH.

"Tek tada se može dogovoriti o činjenici da svi članovi Ustavog suda BiH budu državljani BIH, ali sada nisu stvorene pretpostavke za to. Mora se donijeti zakon, mora se predvidjeti pod kojim uslovima se mogu razriješiti strane sudije. Ne može se razriješiti sudija bilo kojeg suda jer se nekome politički, žargonski rečeno, čefne", objašnjava.

Pravni ekspert kaže da su se o stranim sudijama uvijek pitali i članovi Predsjedništva BiH.

"Sve ovo su neke politički dogovorene ili nedogovorene igre da bi se skrenula pažnja od gorućih problema u BiH.

Sjetimo se Tegeltijine izjave o Parlamentu BiH

Na pitanje kako komentariše izjavu predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltija da će i on poslušati odluku Narodne skupštine RS-a, Šehić odgovara:

"On mora biti svjestan da je za člana VSTV-a izabran od strane sudija osnovnih sudova u RS-u. Oni su ga birali za člana VSTV-a. Kada su u pitanju izvještaji VSTV-a koje šalju Parlamentarnoj skupštini BiH, sjećate se njegove izjave da on ne odgovara Parlamentu BiH. Sada se postavlja pitanje od kud sada da poštuje političke odluke!? To je jedna igra koja nije primjerena nekome ko predstavlja sudsku vlast", smatra Šehić.

Dalje naglašava da niko, pa ni predsjednik VSTV-a Milan Tegeltije, ne smije zaboraviti da su oni prije svega sudije ili tužitelji, pa tek onda članovi VSTV-a jer se na takav način i biraju - kao sudije ili tužitelji.

"On se vrlo često poziva na sporazum dva entiteta o prenošenju nadležnosti kada je u pitanju sudska vlast. Politički sporazum je jedno, ali Zakon o VSTV-u je nešto drugo. Možete raskinuti bilo koji sporazum, ali ako postoje zakoni zna se kako se oni stavljaju van snage, onako kako su i doneseni odnosno u Parlamentarnoj skupštini BiH", zaključio je Šehić.

Šehić za kraj je podsjetio da je nesporna činjenica da je BiH u Dejtonskom sporazumu nastavila svoj međunarodnopravni kontinuitet kao međunarodno priznata država, članica svih međunarodnih organizacija uključujući Ujedinjene nacije sa modificiranim teritorijalnim ustrojem.

"Pokušaji da se kaže da je BiH nastala spajanjem dva entiteta apsolutno ne odgovaraju istini. Ako nisu doneseni zakoni na državnom nivou jasno stoji da će se primjenjivati zakoni Republike BiH. Ovdje nikada nije donesen državni zakon o imovini ili zemljištu, a zašto nije to treba ponovo pitati političare jer je odgovornost na njima", rekao je Vehid Šehić.