BiH
21

Kako se BiH namjerava boriti protiv terorizma?

Piše: E. Mušinović
Foto: Arhiv/Klix.ba
Strategija Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015.-2020. bazira se, prije svega, na pristupu Evropske unije u prevenciji i borbi protiv terorizma. Njen osnovni cilj je suzbiti sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH ističu da je ovakav strateški pristup izabran posebno imajući u vidu činjenicu kako Bosna i Hercegovina sa drugim evropskim zemljama dijeli isti geopolitički prostor, te iste demokratske, kulturne, civilizacijske i druge vrijednosti. Nadalje, sigurnosni izazovi s kojima se BiH susreće se bitno ne razlikuju od onih s kojima su suočene ostale evropske zemlje, pa tako i zemlje članice Evropske unije.

Osnovni cilj Strategije je suzbiti sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja poštujući vrijednosti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava i sloboda, odnosno krajnji cilj je učiniti Bosnu i Hercegovinu prostorom sigurnim za život i rad svih njenih državljana, kao i drugih koji borave na njenoj teritoriji.

Podciljevi strategije Ministarstva sigurnosti BiH jesu prevencija zločina iz mržnje, radikalizma i terorizma u svim pojavnim oblicima, zaštita kritične infrastrukture, unapređenje procedura istraga i kaznenog progona djela terorizma i srodnih kaznenih djela, te odgovor/reakcija na moguće terorističke napade i saniranje njihovih posljedica.

Strateške mjere u oblasti prevencije usmjerene su ka sprečavanju ranjivih osoba i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva.

Jačanje uloge porodice, socijalnih i obrazovnih službi

U tom kontekstu, poseban fokus dat je mjerama kojima se sprečavaju procesi indoktriniranja u terorističke ideologije, posebno onih njegovih oblika koji sadržavaju jasne elemente poticanja na terorizam, bilo direktno ili indirektno, javnog veličanja/promovisanja djela terorizma, te regrutovanje za terorizam.

"Jačanje uloge tzv. društvenih korektiva od porodice, preko socijalnih službi, pa do obrazovnih i drugih službi predstavlja ključni element ovog procesa. Dodatno, postavlja se i potreba sinergije u okvirima lokalnih zajednica na relaciji javni sektor - vjerske zajednice, kako bi segment prevencije dobio svoju punu formu, a mjere koje će biti preduzete polučile najbolje moguće učinke", piše u Strategiji.

Dodaje se da će se, imajući u vidu kako je motivacija za odabir nasilnog ekstremizma i terorizma različita od osobe do osobe, posebna pažnja u provođenju preventivnih mjera usmjeriti na ostvarivanje direktnog kontakta s osjetljivim osobama u svim situacijama kada je to realno moguće.

Značajni preventivni učinci namjeravaju se postići kroz: saradnju sa građanima i organizacijama civilnog društva, rad policije u zajednici, razvoj specifičnih sigurnosnih programa za ranjive lokalne zajednice, poseban naglasak stavit će se na povećano učešće lokalnih vjerskih lidera, te mladih i žena. Uloga i javnog i privatnog sektora u svim ovim procesima mora biti konkretna i vidljiva na lokalnom nivou.

Posebnim preventivnim mjerama predviđa se suzbijanje zloupotrebe interneta u terorističke svrhe, ali i raširene pojave govora mržnje i poticanja na zločin iz mržnje i diskriminaciju.

Umanjiti opću ranjivost na terorističke napade i zaštititi ključnu infrastrukturu je drugi cilj Strategije.

Značajan dio mjera predviđen je za unapređenje zaštite granica kako bi se onemogućio ili sveo na minimum eventualni ulazak sigurnosno interesantnih osoba iz drugih zemalja te operativno praćenje državljana BiH koji se dovode u vezu s terorizmom.

S tim u vezi predviđene su i mjere ranog preventivnog detektovanja osoba povezanih s terorizmom i ekstremizmom, a koji se javljaju kao aplikanti za bh. vizu putem DKP ili Službe za poslove sa strancima.

Set ovih mjera ne podrazumjeva samo kontrolu u oblasti putničkog prekograničnog prometa i izdavanja viza, nego i robnog i finansijskog, kako bi se spriječili pokušaji davanja bilo kakve podrške terorističkim aktivnostima.

U slučajevima terorizma procesuiranim pred Sudom BiH evidentno je kako su prekogranična kretanja počinitelja i poticatelja na kaznena djela terorizma značajna, te kako su isti tražili, a i u određenim slučajevima dobivali sredstva, bilo materijalna bilo finansijska, za izvršenje svojih terorističkih aktivnosti.

Mjerama koje su predviđene za ostvarenje ovog strateškog cilja utvrdit će se također obaveza usvajanja minimalnih standarda za zaštitu kritične infrastrukture i drugih objekata od značaja, kao i unapređenje procedura za procjenu realnog rizika i ugroženosti.

Ovaj dio mjera provodit će se u skladu sa zakonskim nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH.

Dodatno u dijelu transportne i skladišne sigurnosti posebna pažnja stavit će se na pitanja transporta i skladištenja oružja, eksploziva i sredstava dvojne namjene, te hemijskog, biološkog i nuklearnog materijala (CBRN). Posebnim setom mjera predviđaju se i aktivnosti na zaštiti kritične cyber-infrastrukture, od čijeg ključnog značaja za ovaj proces je uspostava CERT-a u BiH.

Istrage i krivični progon

Mjere koje se predviđaju u području istrage i krivičnog progona usmjerene su prije svega na dalju izgradnju i jačanje legislativnih i institucionalnih kapaciteta obavještajno-sigurnosnog, policijskog i pravosudnog sektora.

Osnovni cilj ovih mjera je rano detektovanje svih terorističkih planova i aktivnosti, te promptno represivno djelovanje protiv pojedinaca, grupa i mreža koje pokazuju terorističke namjere.

Pored navedenog, posebno težište istražno-represivnih aktivnosti stavit će se na oblasti: terorističke propagande i podstrekavanje (posebno putem interneta), regrutovanje za terorističke aktivnosti, finansiranje terorizma, davanje bilo kakve podrške teroristima, te davanja uputa ili činjenja dostupnim teroristima bilo kakvih sredstava koja mogu poslužiti za izvršenje krivičnih djela terorizma.

Dalja dogradnja legislativnih kapaciteta i usaglašavanje sa novim međunarodnim instrumentima, posebno Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća Evrope, će doprinijeti još boljem i efikasnijem represivnom postupanju mjerodavnih tijela. Ovaj dio mjera podrazumijeva provođenje sistemske analize i materijalnih i procesnih normi krivičnog zakonodavstva u BiH.

Posebnim setom mjera predviđa se jačanje mehanizama saradnje među nadležnim tijelima, te unapređenje sistema jedinstvene koordinacije provođenja svih istražnih aktivnosti. Pomenuto uključuje i uspostavu sistema prikupljanja operativnih podataka, analitičke obrade istih, te permanentne procjene rizika od terorizma i ustupanja ovih nalaza svim nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini.

Mjere koje se odnosne na unapređenje međunarodne saradnje podrazumijevaju dalje jačanje pravosudne, policijske i obavještajne saradnje sa zemljama regije, zemljama ključnim partnerima u borbi protiv terorizma. Poseban dio mjera odnosi se na jačanje saradnje sa INTERPOL-om, te sklapanje operativnih sporazuma s EUROPOL-om i EUROJUST-om.

Razvoj novih i unapređenje postojećih informatičkih sistema i baza podataka su mjere koje će se poduzeti u cilju veće dostupnosti operativnih informacija, te ubrzanja protoka istih među mjerodavnim agencijama/institucijama.

Na ovaj način sve agencije za provođenje zakona će biti u mogućnosti i obavezi nakon prikupljanja operativnih podataka unositi iste u jedan jedinstveni informacioni sistem, u skladu sa zakonima u BiH, te pravovremeno ustupiti sve informacije koje mogu biti od značaja za sigurnost i utjecati na preduzimanje mjera borbe protiv terorizma, čime će se postupanja agencija za provođenje zakona učiniti bržim i efikasnijim.

Uz naprijed istaknuto, unapređenje sistema primjene međunarodnih mjera ograničenja i uspostavljanje nacionalne liste nasilnih ekstremista/terorista, te sistemska primjena administrativnih mjera ograničenja protiv istih, doprinjet će potpunom usaglašavanju naših kapaciteta sa zahtjevima FATF-a i MONEYVAL-a.

Ove mjere podrazumjevaju i dalji rad na suzbijanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, posebno u oblasti zloupotrebe neprofitnog sektora za finansiranje terorizma, te istraga sumnjivih investicija. U skladu sa standardima Evropske unije svaka istraga koja se provodi zbog indicija na terorizam mora uključivati i finansijske istrage, dakle finansijske istrage su integralni dio svih istraga terorizma.

Odgovor na terorističke napade

Rizik od terorističkih napada ne može biti potpuno isključen, a iz Ministarstva sigurnosti BiH ističu da se moramo suočiti sa činjenicom da će se teroristički napadi vrlo vjerovatno i dalje dešavati bez obzira na sve mjere koje poduzimamo ili kanimo poduzeti.

Odgovor na terorističke napade i otklanjanje posljedica istih treba graditi u sklopu postojećih sistema, posebno sistema zaštite i spašavanja odnosno odgovora na posljedice prirodnih i drugih nesreća. Potrebno je također uraditi procjene i analize rizika i kapacitete nadležnih struktura, odnosno identifikovati raspoložive resurse i unaprijediti načine za mobilizovanje istih, bilo da se radi o civilnim, vojnim ili resursima privatnog sektora.

Prvi dio mjera iz strateškog programa podrazumjeva mjere na uspostavljanju jedinstvenog i sveobuhvatnog sistema brze razmjene operativnih i policijskih informacija, saradnje s medijima, te modalitete upotrebe resursa civilne zaštite i spašavanja, te vojnih resursa.

Nadogradnja Sporazuma o civilno-vojnoj saradnji u slučaju terorističkih napada iz 2010. te njegova dorada u smislu jasnijeg definisanja operativnih procedura značajno će unaprijediti naše sposobnosti, jedinstvenost i brzinu odgovora u slučaju terorističkih napada s težim posljedicama.

Imajući u vidu ograničene finansijske i druge resurse ovaj sistem u svom preventivnom segmentu se mora zasnivati na procjeni rizika, te metodologiji i standardima koje će utvrđeni Vijeća ministara BiH, a na prijedlog nadležnih tijela u BiH.

Drugi element ovih mjera čini opće društvo, solidarnost prema mogućim žrtvama djela nasilnog ekstremizma i terorizma. U tom smislu potrebno je uspostaviti mehanizme za svaki vid pomoći žrtvama, a posebno socijalnu i zdravstvenu pomoć.