Kako krajnji desničarski ekstremizam postaje najveći izvor straha

Piše: R. D./Klix.ba
15.3.2019. u 17:28
70
265
Kako krajnji desničarski ekstremizam postaje najveći izvor straha
70
Kako krajnji desničarski ekstremizam postaje najveći izvor straha Foto: EPA-EFE
Današnja tragična dešavanja na Novom Zelandu za naš portal prokomentarisao je nezavisni ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić.
Iako podaci još pristižu, za sada je potvrđeno da je poginulo četrdeset devet ljudi, a najmanje 40 je ranjeno u pucnjavi u dvije džamije u gradu Christchurchu na Novom Zelandu. Mušić ističe da je odmah nakon napada bilo uočljivo kako su vlasti i policija na Novom Zelandu, nekoliko sati nakon napada bez dvoumljenja zločin okarakterisali kao teroristički napad, za razliku od nekih ranijih sličnih napada u svijetu koji su okarakterisani kao "djela neuračunljivih ili pomahnitalih osoba". Novozelandska premijerka Jacinda Ardern napad je nazvala jednim od "najmračnijih dana" Novog Zelanda i dodala kako je jasno da se to sada može opisati samo kao teroristički napad.

"Kroz svoja istraživanja problematike povezane sa terorizmom i nasilnim ekstremizmom, došao sam do spoznaja koje sam objavio u nekim od naučno-istraživačkih radova, da je vrlo značajno prilikom medijskog izvještavanja o napadima koji se dovode u vezu sa terorizmom voditi računa o načinu izvještavanja i terminologiji koju koristimo. Možda nekada politički akteri koji komentarišu te događaje u zanosu istupaju i neoprezno, ali bi novinari trebali imati senzibiliteta i dovoljno profesionalizma da izbjegnu senzacionalističko izvještavanje i objavljivanje neprimjerenih komentara i neprovjerenih informacija", smatra Sagfet Mušić.

Posebno je to važno u postkonfliktnim državama sa prisutnim ratnim narativom, kakva je BiH, međutim nerijetko se dešavaju negativni primjeri izvještavanja o terorizmu, iako imamo i UNESCO-v priručnik za novinare naziva "Terorizam i mediji", preveden i na naš jezik.

Važno je sagledati sve uzroke



"Ranijih godina pogotovo u medijskim izvještajima o terorističkim napadima u Evropi, evidentno je korištena neprimjerena terminologija, koja može voditi u dodatnu radikalizaciju i stvaranje novih oblika nasilnog ekstremizma. Svjedočili smo pojavi pokreta PEGIDA u Njemačkoj, koji je je ojačao već pokrenuti val antimuslimanske i antimigracijske retorike prisutne u medijima, ali korištene i u istupima od strane desničarskih političara u Evropi. Zato je sada važno i u ovom slučaju na Novom Zelandu sagledati sve uzroke koji su doveli do terorističkog napada i pokušati izvući zaključke koji nam mogu pomoći u prevenciji svih oblika ekstremizma koji mogu voditi u nasilje i terorizam. Jer ovakvi zločinački umovi, traži uzore upravo u nekim drugim zločinima i ubijanjem onih za koje njihov um razumije da su neprijatelji iako zdrav razum nalaže da te žrtve nemaju nikakve veze sa tom percepcijom", kazao je.

Dodaje kako su osnovne specifičnosti u terorističkom napadu na Novom Zelandu ogledaju se upravo u onim elementima za koje mi kažemo da su sadržani kada određujemo da li je neki akt terorizam ili ne, a to su u ovom slučaju, nasilje kao metod, civili kao meta, veliki broj žrtava (što ukazuje na spektakularnost terorizma), izazivanje straha, ostvarivanje terorističkih ciljeva (prinuditi vladu ili društvo na postizanje političkih, religioznih ili ideoloških ciljeva) i protivzakonitost akta tj. društvena neprihvatljivost.

"Kada govorimo o načinu radikalizacije, koja je u ovom slučaju vjerovatno i dovela do krvavog terorističkog napada, po prvim podacima evidentno je da je terorista od zvaničnika označen kao desničarski ekstremista, ono što je meni privuklo pažnju je to vrlo studiozno kopiranje terorističkog napada Andersa Breivika, koji je ubio 77 mladih ljudi u Norveškoj 2012. godine. I jedan i drugi su iza sebe ostavili manifeste za koje se ne bi moglo reći da su ih sami pisali, obzirom na način pisanja i informacije koje oni sadrže. Evidentno je da je terorista iz Novog Zelanda u pozadini samoradikalizacije imao religijski motivisane sadržaje. Takođe, u samoradikalizaciji su koristili ideologiju fašizma kroz upotrebu rječnika, ali i simbola fašističkih jedinica, nadalje, po medijskim informacijama crpili su svoju inspiraciju iz zločina počinjenim prema muslimanima, naročito zločina koji su počinjeni u BiH", pojasnio je Mušić.

Napadači teže publicitetu i omasovljenju pokreta



Kaže kako su generalno kroz manifeste opisali potrebu rata protiv muslimana i mržnje prema migrantima slaveći historijske ličnosti i događaje iz vremena krstaških ratova do rata na području BiH. Od ostalih poveznica, vidljivo je da su oba napada brižljivo pripremana, da su napadači težili publicitetu, da su željeli poslati poruku u svijet i da na taj način još više omasove desničarski pokret u cjelom svijetu.

"O jačanju desničarskog ekstremizma sam također i ranije pisao, naime evidentno je da je desničarski ekstremizam u porastu, kako u Evropi tako evo vidimo i u drugim djelovima svijeta. Međutim neke države su to prepoznale i ranije te poduzimaju planske mjere, prije svega SAD, Velika Britanija, ali i neke skandinavske države. EU je takođe borbu protiv terorizma označila kao glavni prioritet za Europol. Tako je u prošlogodišnjem izvještaju EUROPOL-a o situaciji i trendovima terorizma (TE-SAT), naznačeno da je spektar nasilnog desničarskog ekstremizma proširen, kako je navedeno u izvještaju, dijelom potaknut strahom od tzv. islamizacije društva i zabrinutosti zbog migracije", naveo je.

Kaže i kako je novi direktor njemačke unutrašnje obavještajne agencije (BfV) Thomas Haldenwang najavio je da će u 2019. godini značajno biti proširen sektor za nadzor krajnje desničarskih ekstremista. Haldenwang je rekao da planira da taj sektor iduće godine bude uvećan za 50 posto, čime će po veličini skoro dostići sektor zadužen za tzv. islamski ekstremizam.

"Istraživanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da građani po prvi puta smatraju da imaju isti strah od ekstremizma krajnje desnice kao i od tzv. radikalnog islama. To dolazi iz zvaničnih podataka koji pokazuju da se broj ljudi koji se pozivaju na vladin glavni program borbe protiv terorizma poznat kao 'Prevent' u vezi zabrinutosti oko krajnje desničarskih aktivnosti povećao za trećinu za godinu dana. U dvanaest mjeseci do marta 2018. godine, čak 1,312 osoba je upućeno na deradikalizaciju u sklopu programa 'Prevent', što je povećanje od 36 posto u odnosu na prethodnu godinu. Današnja tehnologija, odnosno internet je odličan i besplatan alat kojeg koriste nosioci ekstremističkih ideologija za širenje i radikalizaciju potencijalnih sljedbenika. U ovom zadnjem slučaju je vjerovatno terorista prihvatio većinu ili dio ekstremnih uvjerenja putem online radikalizacije, što zapravo potvrđuje teoriju da se nasilje iz virtualnog svijeta vrlo lako može prenijeti u stvarnost", smatra Mušić.

Zaključuje kako je iz navedenih razloga evidentno da se svijet, a time i BiH moraju ozbiljno, planski i dugoročno, pozabaviti prevencijom i suzbijanjem svih pojava koje su povezane sa nasiljem, odnosno u startu društvo treba prepoznati i reagovati na pojavu ranih znakova ekstremizma bilo koje vrste i bilo gdje da se pojavi.

Također je vrlo važno profesionalno izvještavanje medija o temi terorizma, što će ostaviti manje prostora za širenje govora mržnje, a time se sprječava vjerska i nacionalna netrpeljivost u BiH.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Komentari (265)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: